hrvatski

Učenici ne vole fiziku i ne žele je studirati : je li moguće to mijenjati?

Posljednjih desetljeća istraživačka zajednica u području edukacijske fizike izučava primjenu niza nastavnih intervencija koje imaju za cilj poboljšati učenički interes, stav prema fizici, te povećati broj učenika zainteresiranih za fizikalne znanstvene karijere. U radu se promatraju dvije nove nastavne metode u učenju fizike: (1) "Čitanje, prezentiranje i propitivanje" (RPQ) ; (2) "Eksperimentiranje i rasprava" (ED) ; te njihov utjecaj na promjenu učeničkog stava prema fizici kao školskom predmetu i fizici kao mogućoj profesiji. Istraživanje je napravljeno na populaciji od 176 učenika IV razreda gimnazije u Splitu. Jednosemestralni rezultati istraživanja pokazuju da u grupi RPQ, prije nastavne intervencije, 12, 1% učenika smatra fiziku omiljenim predmetom, dok je nakon projekta postotak povećan na 23, 1%. Postotak učenika koji razmišljaju o fizici kao profesiji porastao je s 13, 2% (prije) na 16, 5% (nakon intervencije). U ED grupi, prije nastavne intervencije, 15, 3% učenika smatra fiziku omiljenim predmetom, dok je nakon projekta postotak povećan na 51, 8%. Ovo znatno poboljšanje ima za posljedicu i pove´canje postotaka uˇcenika koji bi odabrali fiziku kao profesiju, i to s 16, 5% (prije) na 28, 2% (poslije nastavne intervencije). Metoda učenja "Eksperimentiranje i rasprava" i kod djevojaka i kod mladića značajno pozitivno mijenja pogled na fiziku kao školski predmet, što je važan preduvjet za kvalitetno učenje fizike kao i povećanje broja učenika zainteresiranih za znanstvene karijere u fizici.

nastavne intervencije; čitanje; prezentiranje i propitivanje; eksperimentiranje i rasprava; interes za fiziku kao školski predmet; interes za fiziku kao profesiju

nije evidentirano