Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 62887

Agresivno i prosocijalno ponašanje školske djece u kontekstu ratnih zbivanja: provjera posredujućeg utjecaja roditeljskog ponašanja


Keresteš, Gordana
Agresivno i prosocijalno ponašanje školske djece u kontekstu ratnih zbivanja: provjera posredujućeg utjecaja roditeljskog ponašanja 1999., doktorska disertacija, Filozofski fakultet, Zagreb


Naslov
Agresivno i prosocijalno ponašanje školske djece u kontekstu ratnih zbivanja: provjera posredujućeg utjecaja roditeljskog ponašanja
(Aggressive and prosocial behavior of school-aged children in the context of war: investigation of mediating effect of parental behavior)

Autori
Keresteš, Gordana

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija

Fakultet
Filozofski fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
25.11.

Godina
1999

Stranica
234

Mentor
Žužul, Miomir

Ključne riječi
Dječje agresivno i prosocijalno ponašanje; rat; roditeljsko ponašanje
(Children's aggressive and prosocial behavior; war; parental behavior)

Sažetak
Dva vodeća teorijska modela o utjecaju rata na dječje ponašanje i razvoj – modeli stresa i zaštitnih činitelja od stresa, te integrativni ekološki model utjecaja rata na djecu – osim izravnog utjecaja ratnog stresa predviđaju i značajnu posredujuću ulogu roditeljskog ponašanja i obiteljske klime. Pritom se u okviru modela zaštitnih činitelja od stresa više naglašavaju moderacijski utjecaji, a u okviru integrativnog ekološkog modela medijacijski utjecaji obiteljskih varijabli. Glavni cilj doktorske disertacije Gordane Keresteš bio je utvrditi povezanost između dječjih stresnih i traumatskih ratnih iskustava i njihovog agresivnog i prosocijalnog ponašanja, te provjeriti moguće posredujuće utjecaje – kako medijacijske tako i moderacijske - roditeljskog ponašanja i obiteljske klime. Istraživanjem je obuhvaćeno 439 učenika viših razreda osnovne škole iz dvaju gradova različito zahvaćenih ratom – Osijeka i Varaždina. Početkom rata ta su djeca bila stara od 5 do 8 godina. Osim djece, u istraživanju su sudjelovali i njihovi roditelji, nastavnici te vršnjaci iz razreda. Analiza podataka pokazala je da su ratna iskustva izravno povezana s dječjom agresivnošću. Djeca koja su u ratu doživjela više traumatskih iskustava značajno su agresivnija od djece koja su doživjela manje takvih iskustava. Roditeljsko ponašanje i obiteljska klima nisu se pokazali značajnijim medijatorima ni moderatorima povezanosti između ratnih iskustava i dječje agresivnosti. Za razliku od toga, dječje prosocijalno ponašanje u ukupnom uzorku djece nije bilo izravno povezano s količinom ratnog stresa, već samo u interakciji s roditeljskom psihološkom kontrolom. Utvrđeno je, naime, da je psihološka kontrola djeteta od strane roditelja značajan moderator povezanosti između ratnih iskustava i dječjeg prosocijalnog ponašanja. Ratna iskustva imala su negativan učinak na prosocijalno ponašanje samo kod djece čiji su roditelji skloni čvrstoj psihološkoj kontroli. Kod djece čiji roditelji naprotiv omogućuju i potiču djetetovu psihološku nezavisnost, ratna iskustva nisu imala negativan učinak na prosocijalno ponašanje. Odgojni postupci roditelja kojima se omogućuje djetetova psihološka nezavisnost mogu se stoga smatrati zaštitnim činiteljem od potencijalno štetnih učinaka ratnog stresa na prosocijalno ponašanje. U istraživanju se također pokazalo da su djeca oba spola jednako osjetljiva na štetne učinke ratnog stresa na njihovo agresivno i prosocijalno ponašanje.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Psihologija



POVEZANOST RADA


Projekt / tema
130713

Ustanove
Filozofski fakultet, Zagreb

Autor s matičnim brojem:
Gordana Keresteš, (180331)