hrvatski

Post-subkulturne teorije, elektronska glazba i mladi u Zagrebu

Od sredine prošlog stoljeća pa do danas pojam „subkultura“ prolazi dug razvojni put tijekom kojeg će unutar brojnih teorijskih okvira poprimati različite interpretacije i značenja. Temelje izučavanja subkultura nalazimo unutar tzv. „čikaške škole“ koja se bavi istraživanjem različitih društvenih grupa u urbanom kontekstu, a sam pojam „subkultura“ rodit će se 50-tih godina u kontekstu analize delikventnih obrazaca ponašanja. Promjene diskursa i teorijskih pozicija događale su se pod utjecajem pojave novih društvenih fenomena, pa će tako koncept subkulture, proizašao iz „birminghamske škole“ početkom sedamdesetih, kao najutjecajnije teorijske paradigme koja se bavi ovom tematikom, nastati kao odgovor na pojavu novih životnih stilova i mladenačkih pokreta tijekom šezdesetih i ranih sedamdesetih godina. Rastuća fragmentacija mladenačkih stilova, od osamdesetih godina pa na dalje, dovela je do brojnih kritika dotadašnjih teorijskih postavki i potrebu potpunog ili djelomičnog napuštanja „birminghamske“ tradicije, pa su se početkom devedesetih pojavili novi sociološki pristupi koji, između ostalog, odbacuju pretpostavku o klasno uvjetovanom grupiranju mladih, na čemu se temeljio „birminghamski“ koncept. Post-subkulturno razdoblje započinje analizama scene elektronske glazbe i rave kulture, na čijem se primjeru od devedesetih propituju paradigme, teorije i koncepti dotadašnjeg shvaćanja kulture mladih. Iz perspektive jednog dijela post-subkulturne teorije, uslijed raspada do tada važećih subkulturnih podjela i sve veće stilske fluidnosti i fleksibilnosti, strukturalno utemeljeni koncept supkulture postaje suvišan, pa se sam pojam modificira ili potpuno odbacuje, dok se uvode neki novi pojmovi kao što su neo-pleme, afektivni savezi, životni stilovi, scena itd., koji bi trebali preciznije i razgovjetnije objasniti nove fenomene i oblike okupljanja. Uz teorijsko razmatranje i analizu suvremenih paradigmi na području sociologije mladih, ovaj rad nudi empirijsku ilustraciju osnovnih teorijskih pitanja na primjeru scene elektronske glazbe u Zagrebu, na temelju podataka dobivenih kvalitativnim istraživanjem (fokus grupe, individualni polu-strukturirani intervjui, metoda promatranja uz sudjelovanje). Dovođenjem u vezu empirijskog sadržaja i temeljnih pojmova i koncepta suvremene sociologije mladih ukazujemo na problem teorijskog uopćavanja nalazeći elemente i „subkulturnog“ i „post-subkulturnog“ kao odrednice različitih oblika povezivanja mladih na sceni elektronske glazbe u Zagrebu.

subkulturna teorija; post-subkulturna teorija; subkultura; neo-pleme; životni stil; scena; rave kultura; elektronska glazba

nije evidentirano