hrvatski

Sukob prestižnih nestandardnih varijeteta na primjeru odnosa splitskog i zagrebačkog urbanolekta

Sociolingvistička istraživanja ukazuju da stjecanje društvenog prestiža nekom nestandardnom varijetetu olakšava put prema položaju standardnog varijeteta. Pod utjecajem prestižnog nestandardnog varijeteta postojeći standard propušta i prihvaća neke od njegovih značajki (primarno fonološke, a potom i ostale). Govornici drugih nestandardnih varijeteta opiru se ovakvim promjenama, što dovodi do jezičnog sukoba. Sukob koji u takvoj situaciji nastaje znatno je izraženiji između nestandardnih varijeteta negoli na razini standardni – nestandardni varijetet, što se u ovom radu teorijski i empirijski dokazuje. Svaki je jezični sukob prvenstveno društvenopolitičke i ekonomske, a tek onda jezične prirode. Nezadovoljstvo percipiranom dominacijom zagrebačkog urbanolekta osjetno je u svim hrvatskim regijama, ali je medijski najviše potencirano u srednjoj Dalmaciji zbog toga što tamošnji regiolekt, nastao na temelju urbanog splitskog govora, i sam posjeduje određeni društveni prestiž pa govornici potenciranje zagrebačkog urbanolekta doživljavaju kao ugrozu dotadašnjeg visokog mjesta koje je njihov regiolekt zauzimao u sociokulturnoj hijerarhiji. Sociolingvistička analiza odnosa splitskog i zagrebačkog urbanolekta u ovom se radu provodi primjenom Muljačićevog relativističkog pristupa odnosima među varijetetima te teorijskog aparata konfliktne lingvistike. U teorijskom se dijelu istraživanja definiraju splitski i zagrebački urbanolekt, opisuje njihov odnos prema standardu kao i njihov položaj unutar trenutne sociolingvističke situacije u gradovima u kojima se govore, dok se u empirijskom dijelu istraživanja teorijske hipoteze provjeravaju na podatcima koji su dobiveni analizom stavova splitskih i zagrebačkih govornika prema ovim urbanolektima i prema standardnom varijetetu.

jezični sukob; standardni varijetet; nestandardni varijeteti; urbanolekti; matched guise metoda

nije evidentirano