Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 628262

Izvori devete knjige Dragišićeva djela De natura angelica


Ćurko, Bruno
Izvori devete knjige Dragišićeva djela De natura angelica // Cris : časopis Povijesnog društva Križevci, 14 (2012), 272-280 (podatak o recenziji nije dostupan, pregledni rad, znanstveni)


Naslov
Izvori devete knjige Dragišićeva djela De natura angelica
(Sources of the Ninth Book of Juraj Dragišić’s De natura angelica)

Autori
Ćurko, Bruno

Izvornik
Cris : časopis Povijesnog društva Križevci (1332-2567) 14 (2012); 272-280

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, pregledni rad, znanstveni

Ključne riječi
Juraj Dragišić; De natura angelica; Aristotel; sv. Toma Akvinski; mjesto; vrijeme
(Juraj Dragišić; De natura angelica; Aristotle; Aristotle; Thomas Aquinas; place; time)

Sažetak
Juraj Dragišić u završnoj, devetoj knjizi svojeg djela De natura angelica (Firenca, 1499, ff. o7vq8r), u kontekstu svog angelološkog nauka, analizira neke od temeljnih pojmova iz filozofije prirode, osobito vječnost, vrijeme, mjesto i kretanje. U tim se analizama Dragišić najčešće poziva na Aristotela, čak 29 puta, od toga se najviše poziva na Aristotelovu Fiziku. Uz to, Dragišić spominje arapske komentatore Aristotela: Averroesa dvaput, od toga jednom njegove Komentare treće knjige Fizike, i jednom Avicennu. Od teoloških izvora najčešći je sv. Augustin koji je spomenut deset puta. Dragišić sedam puta upućuje na njegovo djelo De genesi ad litteram libri duodecim, a jednom na dvanaestu knjigu njegovih Ispovijesti. Tri puta Dragišić izrijekom upozorava na misli naučavane in Parisino gymnasio. Pritom su spomenuti sljedeći istaknuti skolastičari: trojica profesora Pariškoga sveučilišta, Henrik iz Ghenta (Doctor Solemnis), Egidije iz Rima (Doctor Fundatissimus) i Godfred iz Fontainesa (Doctor Venerandus) te pariški student i profesor na talijanskim sveučilištima Grgur iz Riminija (Doctor Acutus).

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filozofija

Napomena
In the final, ninth book of his work De natura angelica (Florence, 1499, ff. o7v-q8r), within the context of his own theological doctrine on angels, Juraj Dragišić analyses some of the fundamental notions of natural philosophy, with special emphasis on eternity, time, place and motion. In these analyses Dragišić most frequently refers to Aristotle, as many as 29 times, most of them explicit references to Aristotle’s Physics. In addition, Dragišić mentions Arabic commentators of Aristotle: Averroës twice, including his ommentary on the third book of Physics, and Avicenna once. In theological sources, St. Augustine is mentioned ten times. Dragišić makes seven references to St. Augustine’s work De genesi ad litteram libri duodecim, and one reference to the twelfth book of his Confessiones. Dragišić makes three references to the theses taught in Parisino gymnasio, mentioning the following notable scholastics: three professors of the Paris University – Henry of Ghent (Doctor Solemnis), Giles of Rome (Doctor Fundatissimus), and Godfrey of Fontaines (Doctor Venerandus), as well as the Parisian student and professor at Italian universities – Gregory of Rimini (Doctor Acutus).



POVEZANOST RADA


Projekt / tema
191-1911112-1092 - Boškovićeva Theoria philosophiae naturalis i hrvatske filozofske tradicije (Ivica Martinović, )

Ustanove
Institut za filozofiju, Zagreb

Autor s matičnim brojem:
Bruno Ćurko, (286103)