hrvatski

Trgovački centar: mikrokozmos na rubu grada

Koja je uloga trgovačkih centara koji se podižu na periferiji Zagreba u urbanizmu grada i kako izgleda nova slika grada koju ti centri stvaraju? Visoko tipizirana arhitektura trgovačkih centara marginalna je utoliko što se gradi na rubnim dijelovima grada (kao nekada sajmišta i cirkusi) koji se smatraju manje vidljivima od centra grada, te stoga nije projektirana s namjerom da izgleda luksuzno (za razliku od trgovačkih centara unutar grada). Životni vijek takve arhitekture je kratak, ona nije građena za vječnost, a osnovni zahtjev kojem udovoljava je ekonomska isplativost. Taj je fenomen marginaliziran u diskursu struke, jer je smješten na praznom i razmjerno malo važnom prostoru uz brze ceste, pa stoga nije ekscesan u smislu zadiranja u već izgrađeno i poviješću obilježeno urbano tkivo. Usprkos tome novi centri, iako na periferiji, oblikuju vizuru grada, a velik broj građana provodi tamo vikende, čime oni postaju sastavnim dijelom zagrebačke svakodnevice. Simulacija ulica s dućanima i malih trgova na kojima su kafići natkriveni krovom trgovačkog centra preuzima ulogu koju je donedavno imao centar grada. No oni istovremeno tu ulogu centra grada mijenjaju formirajući iluziju mikrokozmosa u kojem prostor i vrijeme funkcioniraju na drugačiji način nego u javnim i otvorenim prostorima grada transformirajući načine korištenja javnog prostora.

Predgrađe ; regionalni trgovački centar ; mrtvi mallovi ; mikrokozmos ; performativnost

nije evidentirano