Pretražite po imenu i prezimenu autora, mentora, urednika, prevoditelja

Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 628110

Jamski sustav Kita Gaćešina-Draženova puhaljka, speleološka istraživanja 2004-2010 i neke značajke sustava


Barišić, Teo; Bakšić, Darko; Paar, Dalibor; Rnjak, Goran
Jamski sustav Kita Gaćešina-Draženova puhaljka, speleološka istraživanja 2004-2010 i neke značajke sustava // 1. hrvatski speleološki kongres : sažeci radova / Garašić, Mladen ; Kovačević, Meho Saša (ur.).
Zagreb: Hrvatski speleološki savez, 2010. str. 25-27 (predavanje, domaća recenzija, sažetak, stručni)


CROSBI ID: 628110 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca

Naslov
Jamski sustav Kita Gaćešina-Draženova puhaljka, speleološka istraživanja 2004-2010 i neke značajke sustava
(Kita Gaćešina-Draženova puhaljka Speleological Explorations 2004-2010 and Some Characteristics of this Cave System)

Autori
Barišić, Teo ; Bakšić, Darko ; Paar, Dalibor ; Rnjak, Goran

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, stručni

Izvornik
1. hrvatski speleološki kongres : sažeci radova / Garašić, Mladen ; Kovačević, Meho Saša - Zagreb : Hrvatski speleološki savez, 2010, 25-27

Skup
1. hrvatski speleološki kongres

Mjesto i datum
Poreč, Hrvatska, 24-27.11.2010

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
speleologija; Crnopac; Velebit; mikroklima; radon
(speleology; Crnopac; Velebit; microclimate; radon)

Sažetak
Masiv Crnopca je sastavni dio jugoistočnog Velebita. Izdiže se južno od Gračačkog polja (550mnv) sa dva izrazita grebena dinarskog pružanja ; sjeverni s vrhovima Kita Gaćešina (1227m) i Munižabin vrh (1089m) i južni ; Veliki Bat (1381m), Veliki Crnopac (1403m), Sedlo (1214m) dok prema jugu prelazi u brežuljkasti teren ispresijecan dubokim kanjonima rijeka Krupe, Krnjeze i Zrmanje. Na zapadu se nalazi prijevoj Prezid dok na istoku Crnopac prelazi u planinu Tremzinu. Do 1978. godine na ovom području su speleološki istražene tek Jama pored puteljčića prema vrhu Crnopca ( Poljak, 1929), Pećina Svetinja (REDENŠEK & MARJANAC, 1948), ali i Donja (2779m), Gornja (1295m) i Srednja Cerovačka pećina, koje su istraživane u više navrata od njihova otkrića 1912.god. Od 1978-me članice KS HPS ; SO PD Željezničar (SOŽ) iz Zagreba, od 1997-me SO PDS Velebit (SOV) iz Zagreba i od 2004-te SO HPK Sveti Mihovil (SOSvM) iz Šibenika pa do srpnja 2010-te, sa prekidom od 1991-1996 radi Domovinskog rata, organizirali su 151 speleološko istraživanje Crnopca , od čega 14 speleoloških logora u trajanju od 5-15 dana i 7 podzemnih logora u trajanju 5 do čak osam dana u kojima su sudjelovali speleolozi gotovo svih hrvatskih speleoloških udruga. Pritom je istraženo više od 200 speleoloških objekata od kojih su najznačajniji ; Jamski sustav Kita Gaćešina-Draženova puhaljka (-530m, 12352m tlocrtne i 16428m stvarne duljine), Munižaba (-437m, 6947m tlocrtne i 8479m stvarne duljine), Jama Muda Labudova (-500m), Burinka (-290m, 500m), Michelangelo (-274m), Alibabina jama (-218m), još 13 jama dubljih od 100m, a istraženi su i novi kanali u Donjoj i Srednjoj Cerovačkoj pećini. Donji ulaz u Jamski sustav Kita Gaćešina – Draženova puhaljka nalazi se sa sjeverne strane masiva Crnopca, stotinjak metara niže od prijevoja između vrhova Kite Gaćešina i Munižaba. Danas je lako dostupan jer je svega stotinu metara do blizine ulaza 2005-te godine izgrađena makadamska cesta. Ulaz su 2004-te godine pronašli speleolozi SO HPK Sveti Mihovil iz Šibenika te iste godine doprli do 335m dubine. Već slijedeće godine topografski je snimljeno više od 2 km tlocrtne duljine kanala, istraživanjima se pridružuju speleolozi SO PD Mosor iz Splita i SO PDS Velebita iz Zagreba, a početkom 2006-te i brojni drugi iz speleoloških udruga iz cijele Hrvatske. Do kraja 2008-me godine tlocrtna duljina kanala prelazi 10 kilometara, a slijedeće godine speleolozi SOŽ proširuju prolaz u jami koja je nazvana Draženovom puhaljkom te ju povezuju u Jamski sustav Kita Gaćešina – Draženova puhaljka (KG-DP). Do kolovoza 2010-te poduzeta su ukupno 53 speleološke istraživačke akcije u kojima je 130 speleologa iz 14 speleoloških udruga u istraživanje uložilo 1078 čovjek/ dana boravka u jami. Po broju istraživanja to je otprilike jedna trećina ukupnog broja speleoloških istraživanja na području Crnopca u periodu 1978-2010 godine. Jamski sustav KG-DP je mreža vadoznih vertikalnih i kosih kanala koji probijaju fosilne horizontalne kanale, ostatke podzemnih tokova iz smjera Gračačkog polja prema Zrmanji. Najveći broj prostranih horizontalnih kanala je razvijen u dvije jasne etaže na dubinama približno 160-190m i 360-400m od gornjeg ulaza u sustav. Gornji ulaz (Draženova puhaljka) nalazi se na 980m , a donji (Kita Gaćešina) na 915m nadmorske visine. Najdublja točka je na dubini 530m od gornjeg ulaza. Složenost ovog spleta kanala znatno otežava istraživanje koje se provodi višednevnim boravkom u jami, uporabom posebnih speleoloških tehnika penjanja i proširivanja uskih prolaza. Jedna od značajki Jamskog sustava KG-DP je intenzivno strujanje zraka u samom objektu, kao i blizina brojnih manjih (Oz, Marinova jama, Jama Vjetrova, Zlatne godine, Koprivnjača, 1. i 2. Mađarska jama) i većih speleoloških objekata (Munižaba, Burinka, Muda Labudova) kroz koje također intenzivno struji zrak. Posebna zanimljivost je da je u u dubljim dijelovima Jamskog sustava KG-DP, u svim poznatim objektima u okolini, čak i na ulazima u objekte iznad 1000m nadmorske visine režim strujanja sličan, odnosno zrak ljeti izlazi, i u suprotnom je režimu od poznatih objekata na vršnom grebenu Crnopca (Michelangelo), što ukazuje na mogućnost povezanosti između objekata na većim dubinama. U Jamskom sustavu KG-DP nisu pronađeni neki veći stalni vodeni tokovi, no postoji veći broj manjih stalnih tokova koji nastaju otapanjem leda u brojnim jamama, povremenim i stalnim snježnicama i ledenicama (Zlatne godine, Lovica, Jama malaksalih speleologa). Tokovi su većinom vertikalni i gube se u uskim meandrima u donjim dijelovima sustava. Za vrijeme obilnijih oborina i topljenja snijega voda se drenira s površine te se na nekoliko mjesta u objektu stvaraju jači tokovi i obilniji slapovi. U Jamskom sustavu KG-DP nisu provedena neka značajnija znanstvena istraživanja. Geološki je uzorkovana tek gornja etaža, razvijena u karbonatnim brečama tercijarne starosti (tzv. Jelar naslagama). Na više mjesta u špilji su mjereni meteorološki parametri ; temperatura, vlažnost i strujanje zraka te prirodna razina plina radona. Vršeno je prikupljanje kostiju šišmiša pri čemu je determinirano 8 vrsta. Jamski sustav Kita Gaćešina – Draženova puhaljka je u 6 godina intenzivnog istraživanja dosegao tlocrtnu duljinu od 12352m odnosno 16428m stvarne duljine čime je po svjetski prihvaćenim kriterijima postao najdulji hrvatski speleološki objekt. Hrvatski speleolozi su pronalaskom više od 200 speleoloških objekata i desetina kilometara kanala pokazali da je masiv Crnopca izuzetan geomorfološki fenomen što ga uz postojeće poznate vrijednosti raznolikosti šumskog pokrova i izvanrednih krajobraza uz postojeću blizinu turističkih centara čini izuzetnim turističkim potencijalom. Otvaranje šume izgradnjom ceste učinilo je ovo područje dostupnijim, ali su započeli i gospodarski radovi čime je narušen izgled područja.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Geologija



POVEZANOST RADA


Profili:

Avatar Url Darko Bakšić (autor)

Avatar Url Dalibor Paar (autor)


Citiraj ovu publikaciju:

Barišić, Teo; Bakšić, Darko; Paar, Dalibor; Rnjak, Goran
Jamski sustav Kita Gaćešina-Draženova puhaljka, speleološka istraživanja 2004-2010 i neke značajke sustava // 1. hrvatski speleološki kongres : sažeci radova / Garašić, Mladen ; Kovačević, Meho Saša (ur.).
Zagreb: Hrvatski speleološki savez, 2010. str. 25-27 (predavanje, domaća recenzija, sažetak, stručni)
Barišić, T., Bakšić, D., Paar, D. & Rnjak, G. (2010) Jamski sustav Kita Gaćešina-Draženova puhaljka, speleološka istraživanja 2004-2010 i neke značajke sustava. U: Garašić, M. & Kovačević, M. (ur.)1. hrvatski speleološki kongres : sažeci radova.
@article{article, year = {2010}, pages = {25-27}, keywords = {speleologija, Crnopac, Velebit, mikroklima, radon}, title = {Jamski sustav Kita Ga\'{c}e\v{s}ina-Dra\v{z}enova puhaljka, speleolo\v{s}ka istra\v{z}ivanja 2004-2010 i neke zna\v{c}ajke sustava}, keyword = {speleologija, Crnopac, Velebit, mikroklima, radon}, publisher = {Hrvatski speleolo\v{s}ki savez}, publisherplace = {Pore\v{c}, Hrvatska} }
@article{article, year = {2010}, pages = {25-27}, keywords = {speleology, Crnopac, Velebit, microclimate, radon}, title = {Kita Ga\'{c}e\v{s}ina-Dra\v{z}enova puhaljka Speleological Explorations 2004-2010 and Some Characteristics of this Cave System}, keyword = {speleology, Crnopac, Velebit, microclimate, radon}, publisher = {Hrvatski speleolo\v{s}ki savez}, publisherplace = {Pore\v{c}, Hrvatska} }




Contrast
Increase Font
Decrease Font
Dyslexic Font