hrvatski

Ladanjsko graditeljstvo na zadarskom otočju od kraja 14. do početka 18. stoljeća

Dosadašnjim istraživanjima ustanovljen korpus spomenika ladanjske izgradnje na zadarskom otočju u razdoblju od kraja 14. pa do početka 18. stoljeća broji tridesetak spomenika u različitim stupnjevima sačuvanosti: od porušenih, ali dokumentiranih građevina, preko ruševnih i pregrađenih, do onih dobro očuvanih među kojima je samo nekolicina obnovljena i u funkciji. Tom broju treba pridružiti i stotinjak arhivski potvrđenih građevina. Najveći broj ladanjskih građevina smješten je na najvećim i najplodnijim otocima, Ugljanu, Pašmanu i Dugom otoku, od koji su prva dva i najbliža Zadru. Drugi manji otoci sa značajnim brojem ladanjskih građevina su Iž i Rava, a pojedinačna ladanjska zdanja nalaze se i na otocima Pagu, Viru, Bapcu, Vrgadi, Lavdari i Molatu. Loše stanje sačuvanosti većine spomenika umnogome otežava kronološko i stilsko određenje građevina, no veći dio korpusa može se tipološki klasificirati u tri glavne kategorije: pojedinačne utvrđene kuće-kule, utvrđeni ladanjsko-gospodarski sklopovi te ljetnikovci s izraženom ladanjskom namjenom. Većina ladanjskih građevina ponajprije pokazuje odlike utilitarne arhitekture pa su njihovi oblici vezani uz tradicionalne tipove izgradnje na ladanju, kao što su seoska gospodarstva, kule i kapele. Naslanjanje na iskustva tradicionalnog pučkog graditeljstva ogleda se većinom u skromnom oblikovanju ladanjskih kuća i pratećih gospodarskih zgrada. No, takva arhitektura obogaćena je arhitektonskom i plastičkom dekoracijom koja proizlazi iz gradske arhitekture, a uključuje oblikovanje okvira vratâ, prozora i balkona, reljefnih grbova, kamenih krunâ cisterni i natpisnih ploča u renesansnim i baroknim oblicima. Izrazitiji ladanjski element takve arhitekture predstavljaju vrtovi artikulirani šetnicama i stupićima pergola koji su, međutim, sačuvani u manjem broju. Arhivski spisi, kao što su kupoprodajni ugovori i inventari, osvjetljavaju kod mnogih spomenika vrijeme njihove izgradnje, zatim izvorno stanje građevina i njihovu unutrašnju opremu te pojašnjavaju njihovu izvornu funkciju. Trajna obilježja ladanjske izgradnje na zadarskim otocima jesu skromna arhitektura s naznakama plastičke dekoracije te fortificiranost građevina. Takav tip arhitekture u skladu je s povijesnim i ekonomskim prilikama zadarske komune u vrijeme turskih provala kada osiromašeno zadarsko plemstvo, pojedini imućni trgovci te crkveni dostojanstvenici podižu svoje ladanjske građevine kao centre otočkih gospodarstava te kao utočišta od ratnih stradanja i epidemija kuge.

Ladanjsko graditeljstvo; zadarski otoci; 16. i 17. stoljeće; renesansa; barok

nije evidentirano