Biološki aktivne tvari u ribi i školjkašima: rizik i korisni učinci konzumacije hrane morskog porijekla (CROSBI ID 596384)
Prilog sa skupa u zborniku | sažetak izlaganja sa skupa | domaća recenzija
Podaci o odgovornosti
Prester, Ljerka ; Macan, Jelena
hrvatski
Biološki aktivne tvari u ribi i školjkašima: rizik i korisni učinci konzumacije hrane morskog porijekla
Ribe i školjkaši imaju izrazito pozitivan utjecaj na zdravlje ljudi. Korisni učinci konzumacije hrane morskog porijekla pripisuju se omega-3 masnim kiselinama, vitaminima (A, D, B12)koji su vezani uz lipidnu frakciju, te selenu (antioksidans). Ipak, hrana morskog porijekla može sadržavati brojne kontaminante akumulirane u njihovom tkivu. Zbog toga ribe i školjkaši mogu biti potencijalno glavni izvor izloženosti različitim toskičnim spojevima uključujući teške metale (živa), metaloide (arsen) i postojane organske onečišćujuće tvari (dioksin, poliklorirane difenile i njihove metabolite). Osim kemijskim spojevima iz okoliša, školjkaši i riba mogu biti kontaminirani i s toksinima porijeklom iz fitoplanktonskih algi, a njihova konzumacija uzrokuje nekoliko vrsta trovanja u ljudi. Nasuprot trovanju uzrokovanom morskim toksinima i polutantima, histaminsko trovanje nastaje kao posljedica konzumacije ribe koja sadrži visoke koncentracije histamina i drugih biogenih amina (putrescin, tiramin, kadaverin)uslijed kvarenja. Klinički simptomi trovanja nakon konzumacije toksičnih ili kontaminiranih morskih organizama su specifični, ovise o toksičnoj supstanci, njenoj dozi i metabolitima, kao i o zdravstvenom statusu konzumenta, te su u rasponu od blagih i akutnih reakcija do kroničnih i po život opasnih stanja.
ribe; školjkaši; kontaminanti; histaminsko otrovanje; toksini školjkaša; rizik
nije evidentirano
engleski
Biologically active compounds in fish and shellfish: risks and benefits of seafood consumption
Ribe i školjkaši imaju izrazito pozitivan utjecaj na zdravlje ljudi. Korisni učinci konzumacije hrane morskog porijekla pripisuju se omega-3 masnim kiselinama, vitaminima (A, D, B12)koji su vezani uz lipidnu frakciju, te selenu (antioksidans). Ipak, hrana morskog porijekla može sadržavati brojne kontaminante akumulirane u njihovom tkivu. Zbog toga ribe i školjkaši mogu biti potencijalno glavni izvor izloženosti različitim toskičnim spojevima uključujući teške metale (živa), metaloide (arsen) i postojane organske onečišćujuće tvari (dioksin, poliklorirane difenile i njihove metabolite). Osim kemijskim spojevima iz okoliša, školjkaši i riba mogu biti kontaminirani i s toksinima porijeklom iz fitoplanktonskih algi, a njihova konzumacija uzrokuje nekoliko vrsta trovanja u ljudi. Nasuprot trovanju uzrokovanom morskim toksinima i polutantima, histaminsko trovanje nastaje kao posljedica konzumacije ribe koja sadrži visoke koncentracije histamina i drugih biogenih amina (putrescin, tiramin, kadaverin)uslijed kvarenja. Klinički simptomi trovanja nakon konzumacije toksičnih ili kontaminiranih morskih organizama su specifični, ovise o toksičnoj supstanci, njenoj dozi i metabolitima, kao i o zdravstvenom statusu konzumenta, te su u rasponu od blagih i akutnih reakcija do kroničnih i po život opasnih stanja.
fish; shellfish; contaminants; histamine poisoning; algal toxins; risk
nije evidentirano
nije evidentirano
nije evidentirano
nije evidentirano
nije evidentirano
nije evidentirano
Podaci o prilogu
15-16.
2013.
objavljeno
Podaci o matičnoj publikaciji
2. hrvatski kongres zdravstvene ekologije s međunarodnim sudjelovanjem Zdravstvena ekologija u službi zdravlja : zbornik sažetaka
Haberle, Vjera ; Pollak, Lea
Zagreb: Hrvatski zavod za javno zdravstvo ; Hrvatsko farmaceutsko društvo
978-953-7031-48-0
Podaci o skupu
2. hrvatski kongres zdravstvene ekologije s međunarodnim sudjelovanjem Zdravstvena ekologija u službi zdravlja : zbornik sažetaka
predavanje
24.04.2013-26.04.2013
Zagreb, Hrvatska