Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 627339

Povezanost emocionalne inteligencije kao osobine ličnosti i njenih faceta sa školskim uspjehom srednjoškolaca


Kristofić-Ambruš, Barbara; Letina, Srebrenka
Povezanost emocionalne inteligencije kao osobine ličnosti i njenih faceta sa školskim uspjehom srednjoškolaca // XVIII. Dani psihologije u Zadru / Penezić, Z. i dr. (ur.).
Zadar, Hrvatska, 2012. str. 103-103 (predavanje, domaća recenzija, sažetak, znanstveni)


Naslov
Povezanost emocionalne inteligencije kao osobine ličnosti i njenih faceta sa školskim uspjehom srednjoškolaca
(Relationship of trait emotional intelligence and its facets with academic achievement in high school students)

Autori
Kristofić-Ambruš, Barbara ; Letina, Srebrenka

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
XVIII. Dani psihologije u Zadru / Penezić, Z. i dr. - Zadar, Hrvatska, 2012, 103-103

ISBN
978-953-7237-34-9

Skup
Međunarodni znanstveno-stručni skup XVIII. dani psihologije u Zadru

Mjesto i datum
Zadar, Hrvatska, 24-26. svibanj/ May 2012

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
Emocionalna inteligencija; emocionalna samoefikasnost; školski uspjeh; srednjoškolci
(Trait emotional self-efficacy/intelligence; EI facets; academic achievement; high school.)

Sažetak
Emocionalna inteligencija kao osobina ličnosti ili emocionalna samoefikasnost (eng. trait EI/emotional self-efficacy) se odnosi na individualne razlike u samopercepciji vlastitih emocionalnih sposobnosti (Petrides i dr, 2007). Definira se kao sklop samopercepcija vezanih uz emocionalnost koji je lociran na nižim razinama hijerarhije ličnosti. Prijašnja istraživanja su pokazala da osobina EI ima utjecaj na akademski uspjeh preko adaptabilnosti i upravljanja stresom (Parker i dr., 2004), ali čini se da je nepovezana sa kognitivnim sposobnostima (Petrides & Furnham, 2001). Cilj ovog istraživanja je ispitati povezanost osobine EI i faceta od kojih se sastoji sa školskim uspjehom srednjoškolaca. Polazilo se od hipoteze, da na općoj razini nema povezanosti između osobine EI i školskog uspjeha, ali da bi mogao postojati odnos na nižim razinama, između pojedinih faceta i školskog uspjeha. Uzorak se sastojao od 483 učenika pet različitih srednjih škola (58.3% ženskih), u rasponu dobi od 15 do 19 godina (M(dob) = 17.6 godina, SD = 1.14). Učenici su ispunili Upitnik emocionalne inteligencije kao osobine ličnosti (Trait Emotional Intelligence Questionnaire (TEIQue v. 1.50, Petrides & Furnham, 2001). Duga verzija sadrži 15 subskala, 153 čestica. Osim ukupnog rezultata zanimali su nas i rezultati na facetama. Pouzdanost skala je u rasponu od .53 do .91, te .94 za cijelu skalu. Provedena je hijerarhijska regresijska analiza s ciljem utvrđivanja prediktivne vrijednosti osobine EI, te njenih faceta za predviđanje općeg školskog uspjeha (prosjek ocjena za sve predmete na polugodištu). Nakon kontroliranja utjecaja spola i različitih škola u prvom koraku, ukupni rezultat TEIQue nije značajno doprinosio objašnjenju varijance u prosječnim ocjenama. U drugom koraku su uneseni kao prediktori rezultati na pojedinim facetama EI, koji su zajednički objasnili dodatnih 13.2% varijance. Značajnim prediktorima su se pokazale subskale Izražavanje emocija, Motivacija i Empatija. U skladu sa ranijim istraživanjima i sa teorijom EI kao osobine ličnosti, nije pronađena povezanost između globalne (opće) osobine EI i školskog uspjeha. Međutim, čini se da na razini faceta postoji važan doprinos nekih subdimenzija ovog koncepta u predviđanju školskog uspjeha. Također, rezultati ukazuju da je moguće da se ne radi nužno o linearnoj povezanosti.

Izvorni jezik
Engleski

Znanstvena područja
Psihologija



POVEZANOST RADA


Ustanove
Institut za društvena istraživanja , Zagreb

Autor s matičnim brojem:
Srebrenka Letina, (304632)