hrvatski

Odjek radova hrvatskih psihologa u međunarodnim citatnim bazama Web of Science, Scopus i PsycInfo (1991 - 2010)

U većini radnih organizacija, pa tako i u znanosti postoji potreba za evaluacijom učinkovitosti pojedinaca i timova kroz mjerenje njihovog radnog učinka. To je potrebno zbog odluka o napredovanju, ali i radi identificiranja radnih grupa sa visokom reputacijom u koja se isplati ulagati. Na takve se izazove često pokušava odgovoriti kvantitativnim istraživanjem publikacija u cilju kvantificiranja znanstvene produkcije pojedinih znanstvenika i organizacijskih jedinica u kojima djeluju (poput odsjeka ili sveučilišta). Osim kvantitete, pokušava se odrediti i kvaliteta radova posredno preko odjeka radova koji se mjeri brojem dobivenih citata. Pri analizi koristili smo uzorak od 241 znanstvenika koji su djelovali u području psihologije prema registru Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa iz 2008 godine i koji uključuje znanstvene novake, aktivne znanstvenike, te umirovljene znanstvene djelatnike. U svrhu dobivanja podataka o produktivnosti registriranih znanstvenika iz područja psihologije u Hrvatskoj, izvadili smo podatke o njihovim objavljenim radovima iz tri međunarodne baze (Web of Science, Scopus, i Psycinfo). Postupak prikupljanja podataka se sastojao od povlačenja bibliografskih podataka za svakog znanstvenika u registru, iz svake baze, za period od 1991 do 2010 godine. Za svaki rad su importirane različite dostupne vrste informacija: o objavljivanju (npr.: naslov, vrijeme objavljivanja, ime časopisa, itd.) ; imena autora ; adresa autora (država, ime institucije, itd.) ; ključne riječi, te broj dobivenih citata. Tako prikupljeni podaci omogućili su različite razine analiza: na razini pojedinca, područja (unutar psihologije) i samih radova. Ispitali smo razlike u citiranosti s obzirom na različite baze, područje djelovanja, vrste časopisa, te povezanost citiranosti, i izvedenih indeksa (npr. H indeks) sa brojem objavljenih radova, te demografskim varijablama (dob i spol). Preko čestine ključnih riječi izvedeni su zaključci o temama kojima su se bavili najcitiraniji radovi. Rezultati su ukazali na razlike u citiranosti koje su posljedica razlika izvora podataka (baza), postojanje razlika u citiranosti s obzirom na vrstu časopisa, odnosno užeg područja objavljivanja, a time i na prikladnost tako korištenih mjera u različitim uvjetima. Pritom posebno upozoravamo na oprez pri upotrebi korištenih pokazatelja pri usporedbi radova ili znanstvenika iz različitih užih područja psihologije. Time se nadamo doprinijeti razvoju valjanog evaluacijskog sistema, i kritičkoj upotrebi široko upotrebljavanih indikatora.

znanstvena produktivnost; odjek/citiranost radova; citatne baze

nije evidentirano