hrvatski

Uloga konceptualne metonimije u prezentaciji znanstvenih činjenica u medicinskom diskursu

U ovom radu primijenjeno je kognitivnolingvističko stajalište o metonimiji na analizu prezentacija znanstvenih činjenica u medicinskom diskursu na hrvatskom i engleskom jeziku. Znanstvene činjenice su prezentirane kroz epistemičko značenje povezano sa znanjem i društveno značenje razumljivo unutar određene diskursne zajednice. Znanstvene činjenice su najčešće izražene numeričkim izrazima koji predstavljaju određeno mjesto na ljestvici referentnih vrijednosti, dok se u znanstvenom jeziku odražava stupanj i intenzitet znanstvenih činjenica. Uloga metonimije, kao kognitivnog procesa, je da vertikalnu, znanstvenu dimenziju razmišljanja generalizira i preslika na odgovarajući znanstveni jezik. Time se korištenjem različitih jezičnih elemenata u znanstvenom diskursu stvara činjenično stanje u smislu društveno prihvaćenih znanstvenih činjenica. Stoga možemo prezentaciju znanstvenih činjenica općenito smatrati realizacijom metonimije JEDAN DIO UMJESTO DRUGOG DIJELA budući da su jezični i numerički izrazi dva lica istog koncepta. Detaljnija analiza primjera iz medicinskog diskursa na engleskom jeziku pokazuje da se odnosi na ljestvici referentnih vrijednosti, postotci i količine konceptualiziraju u domeni [vertikalnosti] koja je karakteristična za znanstveni način razmišljanja i zaključivanja. Iz toga slijedi jezična realizacija atributima poput high, low, increasing, decreasing kao odraz konceptualne metonimije GORE UMJESTO VIŠE/ DOLJE UMJESTO MANJE tj. njene varijante LJESTVICA I NJEZINI DIJELOVI UMJESTO NUMERIČKE PREZENTACIJE. U hrvatskom jeziku se znanstvene činjenice konceptualiziraju u domeni [količine] te je uvriježena upotreba pridjeva poput veliki, mali kao koncepata koji opisuju količinu. Takva jezična upotreba temelji se na metafori VEĆE JE GORE/MANJE JE DOLJE. Međutim, pod utjecajem engleskog znanstvenog diskursa, mijenja se konceptualizacija u hrvatskom jeziku pa su odnosi na ljestvici u hrvatskom jeziku ponekad realizirani pridjevima poput visok, nizak kao rezultat metonimijskog preslikavanja.

kognitivna lingvistika; metonimija; znanstvene činjenice; analiza diskursa

nije evidentirano