hrvatski

Biskup J. J. Strossmayer kao sakupljač umjetnina i osnivanje Galerije starih majstora

Društveni i politički prevrati s početka 19. stoljeća (Napoleonovi ratovi, raspuštanje vjerskih institucija) doveli su ne samo do novih mogućnosti sakupljanja umjetnina nego i do njihovoga prevrednovanja. Počinju se cijeniti djela primitivnih majstora, a postupno se interes sakupljača okreće ka gotovo svim stilskim razdobljima. S obzirom na sakupljačke strategije definira se i uloga muzejskih institucija koje nastoje izvrsnošću djela inspirirati živuće umjetnike i unaprijediti javni ukus ali i ilustrirati razvoj umjetnosti izlaganjem djela svake vrste. Upravo su oba načela vodila biskupa Josipa Jurja Strossmayera prilikom osnivanja Strossmayerove galerije starih majstora. Saznanja o biskupovoj sakupljačkoj djelatnosti bitno se upotpunjuju temeljem istraživanja dokumentarne ostavštine biskupa Strossmayera koja se čuva u Arhivu Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Autorice utvrđuju kriterije koji su biskupa vodili pri sakupljanju umjetnina i sagledavaju ih u kontekstu ukusa i znanstvenih dometa 19. stoljeća. Oblikovanje zbirke promatraju u odnosu na sredstva kojima je biskup u tu svrhu raspolagao te u širem kontekstu okolnosti u kojima se nalazio, ističu ulogu posrednika u nabavci slika te njihovih savjetnika. Fenomen sakupljanja umjetnina koji je u 19. stoljeću povezan s jačanjem ideje nacionalnog identiteta te osnivanje temeljne ustanove za sakupljanje i proučavanje djela starih majstora u Hrvatskoj, razmatraju u kontekstu sličnih nastojanja i srodnih institucija u Europi u 19. stoljeću.

Josip Juraj Strossmayer; Strossmayerova galerija starih majstora; sakupljenje umjetnina; tržište umjetnina 19. stoljeća

nije evidentirano