hrvatski

(Ne)obilježena suvremenost: Mi lajkaš status/fejs?

Danas se lingvisti, kako opći lingvisti, tako posebno i sociolingvisti i psiholingvisti, uz bavljenje “općim jezikom”, sve više okreću i bavljenju odnosom neuralnih procesa i jezika (Kuperberg 2007), ali i specifičnim jezičnim varijetetima, kao što su jezik afazičara (Zurif i Piñango 1999), znakovni jezici (Meir, Sandler, Padden i Aronoff 2010), nasljedni jezici (Benmamoun, Montrul i Polinsky 2010), urbani jezici mladih (Wiese 2012) i dr. Tomu je tako zato što je već odavno jasno da jezici nisu monolitne cjeline i da o njihovoj strukturi, kao i o ograničenjima te strukture, možemo puno saznati proučavajući jezike koji se s tradicionalnog stajališta gledano, mogu smatrati pomakom od neobilježenoga. Upravo zbog zapitanosti nad tim što se i zbog čega može smatrati neobilježenim, a što obilježenim, na osnovi nekoliko suvremenih primjera iz urbanog govora mladih pokazat ćemo uklopljenost naizgled posve izmaknutih rečenica u inherentnu strukturu jezika o kojem je riječ. Analiza će biti provedena u okviru teorije paralelne arhitekture (Jackendoff 2002), pri čemu će se uzeti u obzir i postavke kognitivne i konstrukcijske gramatike (Langacker 2008 ; Goldberg 1995), a osobito će se voditi računa o uspostavljenim sučeljima između prozodijske, morfosintaktičke i konceptualne razine analize. Na temelju analize potvrđenih primjera poput Mi lajkaš status? odnosno Kaj, dudsi, samo 20 poruka na whatsappu za prvi april foru? pokazat ćemo da je njihova prividna obilježenost zapravo rezultat procesa jezične mijene koji se uklapaju u postojeće morfosintaktičke i semantičke obrasce jezičnih promjena hrvatskoga i drugih jezika. Primjerice, dodavanje fleksijskih nastavaka izrazima poput lajkaš, dudsi i whatsuppu pokazuje snagu sintetičkih aspekata hrvatskoga jezika, dok imenička predatribucija u izrazu prvi april foru pokazuje analitičke tendencije kao dio procesa koji se ionako javljaju u slavenskim jezicima (v. npr. Sosnowski 2011 ; Lehmann (u tisku)). Dakle, opisane promjene ne mogu nastati usprkos nekom jezičnom sustavu, nego samo u skladu s njim (Aikhenvald 2006, 6). Razloge tim promjenama nalazimo u različitim sociokognitivnim i konceptualnim faktorima. Literatura Aikhenvald, Alexandra Y. 2006. “Grammars in contact: a cross-linguistic perspective.” In Grammars in contact: a cross-linguistic typology, ur. Alexandra Y. Aikhenvald i Robert M. W. Dixon, 1–66. Oxford Linguistics 4. Oxford, New York: Oxford University Press. Benmamoun, Elabbas, Silvina Montrul i Maria Polinsky. 2010. Prolegomena to heritage linguistics, white paper. Rukopis. University of Illinois i Harvard University. http:// dash.harvard.edu/handle/1/4726009 Goldberg, Adele E. 1995. Constructions: a construction grammar approach to argument structure. Chicago: University of Chicago Press. Jackendoff, Ray. 2002. Foundations of language: brain, meaning, grammar, evolution. Oxford, New York: Oxford University Press. Kuperberg, Gina R. 2007. “Neural mechanisms of language comprehension: challenges to syntax.” Brain Research 1146 (May 18): 23–49. doi:10.1016/j.brainres.2006.12.063. Langacker, Ronald W. 2008. Cognitive grammar: a basic introduction. Oxford, New York: Oxford University Press. Lehmann, Volkmar. u tisku. “On the grammatical status of analytical paradigms in Russian.” Wiener Slawistischer Almanach. http://www.subdomain.verb.slav-verb.org/ resources/Volkmar+Lehmann.Analyt.Formen.pdf Meir, Irit, Wendy Sandler, Carol Padden i Mark Aronoff. 2010. “Emerging sign languages.” U The Oxford handbook of deaf studies, language, and education, ur. Marc Marschark, Patricia Elizabeth Spencer i Peter E. Nathan, 267–280. Oxford, New York: Oxford University Press. Sosnowski, Wojciech. 2011. “Analytic tendencies in modern Polish and Russian.” Cognitive Studies (11): 97–108. Wiese, Heike. 2012. Kiezdeutsch. Ein neuer Dialekt entsteht. München: Verlag C. H. Beck. Zurif, Edgar, B. i Maria M. Piñango. 1999. “Semantic composition: processing parameters and neuroanatomical considerations. ” U Grammatical disorders in aphasia: a neurolinguistic perspective, ur R. Bastiaanse i Y. Grodzinsky, 67-74. London: Whurr

govor mladih; standard; jezični sustav

nije evidentirano