Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 626360

Trajno motrenje ekosustava okoliša CPS Molve


Kisić, Ivica; Bašić, Ferdo; Zgorelec, Željka; Mesić, Milan; Šestak, Ivana; Jurišić, Aleksandra; Bilandžija, Darija
Trajno motrenje ekosustava okoliša CPS Molve, 2012. (izvješće).


Naslov
Trajno motrenje ekosustava okoliša CPS Molve
(Monitoring of ecosystem in environment of Central gas station Molve)

Autori
Kisić, Ivica ; Bašić, Ferdo ; Zgorelec, Željka ; Mesić, Milan ; Šestak, Ivana ; Jurišić, Aleksandra ; Bilandžija, Darija

Izvornik
Koprivnica, travanj 2013

Vrsta, podvrsta
Ostale vrste radova, izvješće

Godina
2012

Ključne riječi
Monitoring; tlo; Plantago Lanceolata; teške kovine; CPS Molve
(Monitoring; soil; Plantago Lanceolata; heavy metal; CPS Molve)

Sažetak
Ključni objekt plinsko-energetskog sustava Podravina je Središnja plinska postaja (CPS) Molve, koja prikuplja „sirovi“ zemni plin iz plinskih bušotina, iz njega odvaja različite primjese, u kojima po zastupljenosti dominira CO2 i različiti onečišćivači ; živa i reducirani spojevi sumpora ; H2S i merkaptani, no živa je objektivno najvažniji i najopasniji onečišćivač. Rafinirani plin se zatim isporučuje u plinsku distribucijsku mrežu. U vrijeme malog kapaciteta nalazišta sve primjese koje prate prirodni plin, uključujući i onečišćenja ispuštane su u atmosferu. Povećanjem kapaciteta zbog priključenja novih bušotina u sustav neprijeporna potreba je postala prilagodba tehnologije sve zahtjevnijim i strožim (našim i europskim) standardima zaštite okoliša. Imajući to u vidu, izlazeći u susret sve jasnije artikuliranim zahtjevima javnosti, instalirani su onodobno suvremeni, i potrebama najprimjereniji sustavi čišćenja plina. Istodobno je proizvodnja plina objedinjena u jedinstven sustav. Sve promjene, od prvog bušenja i eksploatacije plina pratila je, i danas prati manje-više opravdana i lako razumljiva bojazan, različitim natpisima u tisku senzibilizirane stručne (agronomi, liječnici, veterinari, nevladine udruge - ekološki pokreti) i šire javnosti, a na prvom mjestu poljoprivrednika, da bi emisija onečišćenja u okoliš mogla prouzročiti ozbiljnije poremećaje prirodnih (terestričkih i akvatičnih) ekosustava, i čovjekom izmijenjenih agroekosustava ovog dijela Podravine. Izlazeći u susret odredbama zakona i zahtjevima javnosti, INA-Naftaplin je izgradila i instalirala postrojenje za tzv. LO-CAT postupak, koje H2S odvaja kao elementarni sumpor. Zatim je 2005. g. puštena u pogon tzv. RTO jedinica (Regenerative Thermal Oxidiser Unit) koja H2S i druge reducirane spojeve sumpora (merkaptane -RSH) oksidira do SO2. Živa se odstranjuje posebnim adsorberima pomoću aktivnog ugljena impregniranog sumporom. Rješenja su primjerena potrebama, no danas se otvara pitanje zbrinjavanja CO2, sukladno odredbama Kyoto protokola i Bonnske Konvencije. U skladu s “Pravilnikom o izradi studija o utjecaju na okolinu” (NN 31/84) prije početka izgradnje objekta za oplemenjivanje prirodnog plina - CPS Molve III izrađena je “Studija o utjecaju na okolinu”. Za pogone koji koriste postrojenja ove naravi, Pravilnik obvezuje na utvrđivanje “nultog stanja” okoliša prije puštanja u rad, a u toku rada trajno motrenje (monitoring) okoliša. Od 1991. god. monitoring obavlja više nadležnih ustanova, koje je godinama usklađivao Institut za medicinska istraživanja i medicinu rada, Zagreb, da bi od 2000. godine tu ulogu preuzeo Zavod za javno zdravstvo Koprivničko – križevačke županije. Motrenje tla i agroekosustava od studije nultog stanja, 1991. god. do danas obavlja Zavod za opću proizvodnju bilja Agronomskog fakulteta. Ova studija predstavlja rezultate motrenja za razdoblje od jeseni 2011. g. do proljeća 2012. g. U jesen 2012. god. napravljeno je posljednje uzimanje uzoraka tla i biljnog materijala u okviru programa trajnog motrenja. Javno predstavljanje rezultata uvijek smo držali dobrom praksom, za koju u izmijenjenim vlasničkim odnosima vidimo još snažnije razloge. Predajući izvješće ugodna mi je dužnost toplo se zahvaliti ; najprije ravnateljici Zavoda za javno zdravstvo dr. Draženki Vadla i gđi Mariji Borovac, dipl.ing. za vješto usklađivanje i vođenje programa, a stručnim djelatnicama «Naftaplina» posebno gđi. L. Jaković, dipl.ing., za koordinaciju i skrb o ekipi tijekom terenskog rada.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija)



POVEZANOST RADA


Projekt / tema
178-0672345-2767 - Biljno-uzgojne mjere za poboljšanje kakvoće proizvoda iz ekološke poljoprivrede (Ivica Kisić, )
178-1780692-0694 - Konzervacijsko gospodarenje na tlima izloženim djelovanju erozije vodom (Ferdo Bašić, )
178-1780692-0695 - Gnojidba dušikom prihvatljiva za okoliš (Milan Mesić, )

Ustanove
Agronomski fakultet, Zagreb