hrvatski

Utjecaj prava zemalja Europske unije na hrvatski stečajni postupak

Republika Hrvatska pripada krugu tranzicijskih zemalja, koja je usporedo sa stvaranjem novog demokratskog društvenog uređenja stvarala i nove proizvodne odnose zasnovane na privatnom vlasništvu i tržišnim uvjetima gospodarenja. U novonastalim društvenim i gospodarskim uvjetima, Republika hrvatska je svoju pravnu regulativu u znatnoj mjeri prilagodila pravnim standardima razvijenih zapadnoeuropskih zemalja, odnosno standardima Europske unije. Tijekom posljednjih desetak godina u stečajnom pravu Republike Hrvatske dogodile su se značajne promjene, one nisu odraz samo naših unutarnjih prilika, već i vanjskih političkih čimbenika. U nekim državama srednje Europe došlo je do izmjene i samih naziva zakona koji se bave regulativom stečajnih postupaka. Tako se umjesto uobičajenih propisa imena Stečajni zakon prešlo na sveobuhvatnije nazive tipa Insolvencijskih zakona. No, promjene nisu samo deklaratorne naravi, već zadiru i u srž problema društava koja nisu sposobna za plaćanje svojih obveza. Legalitet novih zakonskih poimanja zadire u sve pore poslovanja gospodarskih subjekata. Na tragu europskih zakonodavnih rješenja i u Republici Hrvatskoj su uvedeni novi pravni instituti kao što su predstečajna nagodba, skraćeni stečajni postupak i osobni bankrota. Pri tomu u primjeni nisu izostale ni smjernice Europske unije koje i nama služe kao putokaz za pravilnu primjenu općeprihvaćenih normi stečajnog prava.

Europska unija; stečajni zakon; insolvencijski zakon; smjernice; stečajno pravo.

nije evidentirano