hrvatski

Predmetno jedinstvo geografije u znanstvenom i odgojno-obrazovnom sustavu

Predmetna identifikacija u osnovi je svakog teorijskog koncepta, pa tako i geografskog, iz koje nužno derivira i predmetno jedinstvo znanstveno-istraživačkog i odgojno-obrazovnog sustava. To je logika identifikacijskog postupka, temelj prepoznatljivosti i pozicioniranja u različitim sustavima. Razdvajanje geografskog koncepta na znanstveno-istraživački i nastavni, posebno kroz predmetnu i metodološku raznolikost objektivno geografiji samo šteti, a time se narušava i osnovni postulat prenošenja znanstvenih spoznaja kroz obrazovni proces na svim razinama obrazovanja od akademske pa do najniže. Predmetno jedinstvo u tom slijedu ne smije se razlikovati niti narušavati jer je razlikovanje moguće, nužno i logično samo kroz načine (metode i tehnike) prenošenja spoznaja. Geografija je i u tom segmentu posebnost jer, pored spoznaja o svom složenom, važnom i fundamentalnom predmetu interesa bitnom za sva planiranja u geografskom prostoru, u obrazovni sustav unosi i spoznaje drugih etabliranih znanosti kojih u odgojno-obrazovnom sustavu nema. Zato i razlikujemo u metodičkom smislu opću geografiju sa svim sadržajima koji pokrivaju geosferu i geoprostor koje u znanstvenoj sistematizaciji na polja i predmetnoj identifikaciji nema ili je poprilično neodređena u koliko se izlazi iz geografskog prostora. Smatramo to posebnošću i bogatstvom geografije u odgojno-obrazovnom sustavu što pridonosi i velikom značenju metodike geografije u sistematizaciji i tipizaciji unutar samog geografskog znanstvenog polja i geografskog identiteta općenito. Prema tome, predmetno jedinstvo, a metodološka i metodička posebnost čine složeni geografski nedjeljiv i neupitan sustav kojeg je nužno nadograđivati posebnim i općim metodama i tehnikama rada i kao takav eksplicirati na svim razinama. Koncepcija prema kojoj je geografski metodički dio samo jedan od oblika primijenjene geografije teorijski je neodrživ i predstavlja dodatni gubitak geografskog identiteta. Dovoljno je, pritom, slijediti predmetnu teorijsku logiku i razmotriti način sistematizacije prirodnog, društvenog i humanističkog znanstvenog područja, kao i tradicionalnih polja u njima koja imaju predmetni slijed u klasičnom odgojno-obrazovnom sustavu, a metodike posložene kao grane u svojim znanstvenim poljima. Niti jedna znanost svoju metodiku ne shvaća niti tipizira kao primijenjeni dio, već kao granu istog ranga kao i ostale granske ili disciplinarne sastavnice. To je sukladno i logično općoj teoriji znanosti prema kojoj se primarno zadržava predmetno jedinstvo znanstvenog i odgojno-obrazovnog sustava u općoj koncepciji znanstvene jedinstvenosti. Hrvatski geografski iskorak iz toga jasna je potvrda skretanja geografije prema aplikacijskom pristupu, inače nužnom i opravdanom, i nedostatka općih teorijskih i fundamentalnih istraživanja, promišljanja i razvijanja spoznaja ili pak samo oslanjanja i građenja znanstvenog statusa na selektivnoj literaturi bez osobnog promišljanja, stava i logike koja slijedi iz objektivne stvarnosti geografskog prostora. Stoga je potrebno krenuti u izmjenu geografske granske podjele prema teorijsko-koncepcijskom pristupu, u kojem je osnova „geografija kao filozofija i logika geografskog prostora”, i metodiku geografije postaviti kao granu geografskog znanstvenog polja potvrđujući jedinstvo znanosti u okviru svih sustava. Pritom je teorijski i koncepcijski (predmetno) upitno i formalno znanstveno područje u kojem je geografija danas razvrstana, ali nam to izlazi iz naslovne problematike.

jedinstvo; sustav; znanost; obrazovanje; podjela

nije evidentirano