hrvatski

Koncentracije kadmija, olova i cinka u kamenica (Ostrea edulis, L.) Malostonskog zaljeva

U ovom su radu utvrđene koncentracije kadmija, olova i cinka u mekom tkivu kamenice O. edulis na tri postaje (Kuta, Hodilje i Brijesta) u Malostonskom zaljevu. Uzorkovanje je obavljano u dva razdoblja tijekom jednog uzgojnog ciklusa: u lipnju 1999. (kamenice stare oko godinu dana) i u veljači 2000. (kamenice stare oko dvadeset mjeseci i konzumne veličine). Promjene koncentracija kadmija, olova i cinka u mekom tkivu kamenica ovisile su o postaji uzorkovanja i godišnjem dobu. Uzrok promjenama koncentracija navedenih metala kod kamenica su promjene jačine pojedinih biotskih i abiotskih čimbenika. No, jačina zajedničkog učinka navedenih čimbenika nije se odrazila jednako na visinu koncentracija sva tri istraćivana metala kod kamenica i razlikovala se na svakoj postaji. Koncentracija kadmija u mekom tkivu kamenica značajno je porasla (p<0, 01) u uzorcima iz veljače2000. u odnosu na uzorke iz lipnja 1999. Koncentracije olova i cinka u mekom tkivu kamenica su na postajama Hodilje i Brijesta također povećane u uzorcima iz veljače 2000. u odnosu na uzorke iz lipnja 1999, s tim da je to povećanje bilo statistički značajno samo za Brijestu (p<0, 05). Na postaji Kuta koncentracije olova i cinka su se snizile, no to je sniženje statistički značajno (p<0, 01) samo za olovo. Najviše koncentracije kadmija i cinka kod kamenica u oba su razdoblja uzorkovanja zabilježene u Brijesti s maksimumom zimi. Najviša koncentracija olova kod kamenica u ljetnom razdoblju bila je u Kuti, a u zimskom u Hodilju, s tim da je maksimum zabilježen ljeti. S obzirom na utvrđene rezultate i značajke istraživanog područja, može se pretpostaviti da je dotok slatke vode iz različitih izvora (padavine, podzemni izvori, rijeka Neretva) najvažniji čimbenik koji utječe na koncentracije cinka i kadmija kod kamenica Zaljeva. Nadalje, najveća količina kadmija u istraživano područje, najvjerojatnije, dospjeva oborinama, a cinka rijekom Neretvom. Koncentracija olova kod kamenica Kute u ljetnom razdoblju vjerojatno je posljedica intenzivnog prometa na prometnicama smještenim uz samu obalu uvale Kuta (Jadranska pelješka magistrala). S obzirom na utvrđenu visinu koncentracija olova, kadmija i cinka kod kamenica na sve tri istraživane postaje, može se zaključiti da je ovaj Zaljev područje s niskim antropogenim utjecajem u odnosu na tri istraživana metala. Kako navedene koncentracije u mekom tkivu kamenica nisu prelazile zakonom propisane maksimalno dopuštene koncentracije, konzumacija malostonskih kamenica nije opasnost za zdravlje ljudi. Malostonski se zaljev, s obzirom na povoljne prirodne uvjete i rezultate ovog istraživanja može smatrati povoljnim područjem za uzgoj kamenica.

kamenice; kadmium; olovo; cink

nije evidentirano