Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 626048

SINTEZA I SPEKTROSKOPSKA KARAKTERIZACIJA ADAMANTIL-UREIDNIH RECEPTORA, POTENCIJALNIH ANIONSKIH SENZORA


Blažek, Vesna
SINTEZA I SPEKTROSKOPSKA KARAKTERIZACIJA ADAMANTIL-UREIDNIH RECEPTORA, POTENCIJALNIH ANIONSKIH SENZORA 2013., doktorska disertacija, Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije, Zagreb


Naslov
SINTEZA I SPEKTROSKOPSKA KARAKTERIZACIJA ADAMANTIL-UREIDNIH RECEPTORA, POTENCIJALNIH ANIONSKIH SENZORA
(SYNTHESIS AND SPECTROSCOPIC CHARACTERIZATION OF ADAMANTYL-UREA RECEPTORS, POTENTIAL ANION SENSORS)

Autori
Blažek, Vesna

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija

Fakultet
Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije

Mjesto
Zagreb

Datum
15.04

Godina
2013

Stranica
183

Mentor
Basarić, Nikola

Ključne riječi
Adamantan; anionski receptori; NMR titracija; uree; UV-Vis titracija
(Adamantane; anion receptors; NMR titration; ureas; UV-Vis titration)

Sažetak
U doktorskoj disertaciji opisana je priprava serije bisureidnih adamantanskih receptora i ispitivanje njihove primjenjivosti kao fluorescencijskih anionskih senzora. Sintetizirani su receptori s fenilnom (1, 2), naftalenskom (3 - 6), antracenskom (10 - 16) ili pirenskom (17) fluorofornom jedinicom. Također je pripravljen adamantanski monoureidni receptor 7 te fleksibilni bisureidni receptori 8 i 9 s naftalenskom jedinicom. Svi spojevi su identificirani i okarakterizirani uobičajnim spektrometrijskim metodama. Fotofizička karakterizacija receptora 3 - 7 i 10 - 17 provedena je u dva otapala različite sposobnosti stvaranja H-veza korištenjem UV-Vis spektroskopije te stacionarne i vremenski razlučene fluorescencije. Uvođenjem različitih fluorofornih jedinica u strukturu receptora značajno se mijenjaju fotofizička svojstva što utječe i na njihovu sklonost agregiranju. Također, fleksibilnije molekule 4 i 11 s metilenskom razmaknicom pokazuju mogućnost nastajanja agregata u CH3CN već pri vrlo niskim koncentracijama zbog mogućnosti stvaranja intermolekulskih vodikovih veza između ureidnih skupina i π–π slaganja aromatskih fluorofornih jedinica. Prema tome, zbog minimalne sposobnosti agregacije najveći potencijal kao fluorescencijski senzori imaju 2-naftilni i 9-metilantracenski derivati. Studiranje vezivanja receptora 1 - 9 i 14 s TBA solima aniona F–, Cl–, Br–, H2PO4 –, HSO4 –, AcO– i NO3 – provedeno je u otopinama DMSO i/ili CH3CN 1H NMR, UV-Vis, fluorescencijskim i mikrokalorimetrijskih titracijama. Najveći afinitet receptori su pokazali prema H2PO4 – i F– ionima. Određene su kristalne strukture receptora 5 i 8. Rendgenska strukturna analiza 1·TBAH2PO4·4H2O, 5·TBAH2PO4 i 6·TBAH2PO4 ukazala je na postojanje vodikove veze između dva H2PO4 – aniona čime je dodatno stabiliziran kompleks. Na stabilnost kompleksa utječe broj nastalih vodikovih veza, geometrija i preorganizacija receptora, polarnost otapala, kiselost vodika na ureidnom veznom mjestu receptora te svojstva aniona poput njihove geometrije, gustoće naboja i bazičnosti. Najbolje vezivanje aniona se postiže s receptorima kojima je smanjena fleksibilnost ugradnjom adamantanske razmaknice. Ipak, kako bi se omogućilo stvaranje optimalne geometrije receptora pogodne za stvaranje stabilnog kompleksa, potrebno je omogućiti i određenu pokretljivost strukture. Ovakav kompromisan stupanj konformacijske slobode postiže se uvođenjem metilenske razmaknice između adamantana i ureidnog veznog mjesta receptora.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Kemija



POVEZANOST RADA


Projekt / tema
098-0982933-2911 - Kavezasti spojevi: ugradbene jedinice u molekularnim sustavima (Kata Majerski, )

Ustanove
Institut "Ruđer Bošković", Zagreb

Autor s matičnim brojem:
Vesna Blažek Bregović, (296885)