hrvatski

Likovni elementi na karti Hrvatske Stjepana Glavača iz 1673. godine

Karta Hrvatske Stjepana Glavača iz 1673. godine, koja je pripremana i izrađivana u vrijeme velike političke nesigurnosti kao i ograničenih tehničkih mogućnosti, ove godine obilježava 340. obljetnicu izdanja. Poznati primjerak Glavačeve karte je samo onaj koji se čuva u Valvasorovoj zbirci, u vlasništvu Metropolitanske knjižnice Zagrebačke nadbiskupije koja je smještena u prostorijama Državnog arhiva u Zagrebu. Likovni elementi upotpunjuju kartu počevši od kartuše koja je ukrašena simboličnim figurama u stilu tog vremana pa sve do reljefa, hidrografije i naselja koji čine glavni sadržaj karte. Pored glavnog sadržaja i kartuše, karta se sastoji od dedikacije koja je napisana na latinskom jeziku i čiji je okvir ukrašen na jednostavan način. Iz dedikacije možemo pročitati kome je autor posvetio kartu i o razlozima koji su ga naveli da ju izradi. Glavač u dedikaciji također navodi izvore i kriterije koje je koristio pri unosu sjedišta župa te o toponimima i načinu izrade i činu objavljivanja karte. Na kraju dedikacije daje kratko upozorenje korisnicima. Po uzoru na svoje doba Glavač na svojoj karti ucrtava mjerilo u miljama. Zahvaljujući upravo njemu po prvi puta se na karti pojavljuje hrvatska milja Milliaria Croatica. Autor joj daje prednost time što je ucrtava iznad germanske milje Milliaria Germanica unutar zajedničkog ukrašenog okvira. Pored dedikacije nalazi se tumač znakova za naselja koji je sa sličnim detaljima ukrašen kao kartuša i okvir s mjerilima. Naselja u legendi mogu se podjeliti na naselja crkvenog, vojnog i civilnog obilježja. Samim time što je Glavač u tumač znakova stavio samo naselja ukazuje da su mu ona bila od velikog interesa. Autor pored nekih naziva mjesta navodi tekstualne natuknice o značajnim povijesnim događajima. Karta također ima i označen smjer sjevera u obliku kompasa u kojem su na latinskom jeziku navedeni skraćeni nazivi za 4 glavne strane svijeta. Pozadina oko kompasa dopunjena je ilustracijom osoba iz toga doba. Preostali dodatni likovni elementi na karti su grbovi hrvatskih zemalja: Hrvatske, Slavonije i Dalmacije koji su svi ukrašeni i razmješteni unutar karte. Na karti je reljef jedan od glavnih likovnih elementa koji znatno olakšava njezinu interpretaciju. Iako nema visinskih kota autor crtačkom vještinom i grafičkom tehnikom uspješno izdvaja različite planinske cjeline. Veličinom i gustoćom iscrtkavanja reljefa, ravnim ili zaobljenim, tanjim ili debljim crticama s izvorom svjetlosti na zapadu, Glavač je prilično uspješno prikazao razliku pružanja reljefa, a u većem dijelu i u visinskim odnosima. Proizvoljno odabranim kartografskim znakom Glavač je rijeke rasporedio po veličini. Savu i Dravu je smatrao najvećim rijekama i obje njihove obale su prikazane dvostrukim tankim linijama. Rijeke srednje veličine, Kupu, Mrežnicu, Koranu i Unu, te njihove manje pritoke i mnoge potoke najčešće prikazuje tankom crtom u gornjem toku koja prelazi u dvostruku ili samo podebljanu prema ušću. Svaki element karte je zaseban likovni element koji ističe crtačke vještine autora, a zajedno čine kartu koju mnogi autori smatraju najboljim kartografskim prikazom Hrvatske iz toga doba.

Stjepan Glavač; likovni elementi; karta Hrvatske

nije evidentirano