Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 625857

Kontekstualni faktori kao odrednice načina provođenja slobodnog vremena muškaraca i žena u bračnom odnosu


Huić, Aleksandra
Kontekstualni faktori kao odrednice načina provođenja slobodnog vremena muškaraca i žena u bračnom odnosu // 21. Dani Ramira i Zorana Bujasa Sažeci priopćenja / Kuterovac Jagodić, Gordana ; Erceg Jugović, Inja ; Huić, Aleksandra (ur.).
Zagreb: Filozofski fakultet Zagreb, 2013. str. 92-92 (predavanje, domaća recenzija, sažetak, znanstveni)


Naslov
Kontekstualni faktori kao odrednice načina provođenja slobodnog vremena muškaraca i žena u bračnom odnosu
(Contextal factors as determinants of married men and women's leisure time)

Autori
Huić, Aleksandra

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
21. Dani Ramira i Zorana Bujasa Sažeci priopćenja / Kuterovac Jagodić, Gordana ; Erceg Jugović, Inja ; Huić, Aleksandra - Zagreb : Filozofski fakultet Zagreb, 2013, 92-92

ISBN
978-953-175-463-7

Skup
21. Dani Ramira i Zorana Bujasa

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 11. - 13. 04. 2013

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
Slobodno vrijeme; bračni parovi; kontekst
(Leisure time; married couples; context)

Sažetak
Mnogobrojna istraživanja potvrdila su kako vrijeme provedeno u slobodnim aktivnostima pozitivno djeluje na našu fizičku i psihičku dobrobit. Osim pozitivnih učinaka samostalno provedenog slobodnog vremena, i vrijeme provedeno zajedno s osobom s kojom smo u intimnoj vezi odnosno braku ima pozitivne učinke. S više zajednički provedenog slobodnog vremena raste zadovoljstvo odnosom te pada rizik od prekida veze. Međutim, koliko slobodnog vremena imamo i kako ćemo ga provoditi ovisi o različitim kontekstualnim faktorima (npr. dobi, obrazovnom, radnom, socio-ekonomskom statusu i slično). Cilj ovog istraživanja bio je utvrditi ulogu spomenutog konteksta u tome u kojoj mjeri će oženjeni muškarci i žene provoditi svoje slobodno vrijeme samostalno odnosno zajedno sa svojim partnerima. Osim već spomenutih faktora, za zajedničko vrijeme supružnika važno je i jesu li oboje zaposleni te u kojoj mjeri im se preklapa radno vrijeme, kao i imaju li djecu. Dodatno smo željeli istražiti hoće li ovi kontekstualni faktori imati isti efekt u Hrvatskoj i u Srbiji. Istraživanje je provedeno na 302 bračna para u Hrvatskoj i 440 bračnih parova u Srbiji. Čini se da slični faktori određuju samostalno provedeno slobodno vrijeme oženjenih muškaraca i žena u obje države. Muškarci, osobe do 35 godina, iznadprosječnog ekonomskog statusa iz gradova i većih mjesta te koje su u bračnom odnosu bez djece ili djeca više ne žive s njima, provode više vremena samostalno u odnosu na žene, starije osobe, one s prosječnim SES-om koji žive na selu i u manjim mjestima te one koji imaju djecu koja još uvijek žive s roditeljima. Suprotno očekivanjima, stupanj obrazovanja i radni status nisu se pokazali značajnima. Zajednički provedeno slobodno vrijeme bračnih partnera u Hrvatskoj ovisi samo o njihovoj dobi, imaju li djece i žive li ona s njima, dok se u Srbiji, osim ovih faktora, važnim pokazalo i jesu li sudionici u braku u kojem su oba supružnika zaposlena te u kojoj mjeri im se preklapa radno vrijeme.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Psihologija



POVEZANOST RADA


Ustanove
Filozofski fakultet, Zagreb

Autor s matičnim brojem:
Aleksandra Huić, (309191)