hrvatski

SREDIŠNJA TIJELA DRŽAVNE UPRAVEREPUBLIKE HRVATSKE OD 1990. DO 2012. GODINE

U Hrvatskoj su početkom 1990. g. republički organi uprave republički sekretarijati, komiteti, uprava, zavodi, direkcija. 1990. g. RH donosi svoj prvi Zakon o ustrojstvu republičke uprave. Republički organi državne uprave su ministarstva i republičke upravne organizacije - zavodi. Zakon je izmijenjen i dopunjen 8. listopada, 14. studenoga i 31. prosinca 1991., te 10. travnja 1992. g. 10. rujna 1992. g. donesen je Zakon o ustrojstvu i djelokrugu ministarstava i drugih organa državne uprave. Zakon je izmijenjen je i dopunjen 3. svibnja, 6. listopada i 28. prosinca 1993. g. Organi državne uprave su: državna ministarstva, ministarstva, državni zavodi, institut i direkcija. 6. listopada 1994. g. donesen je Zakon o ustrojstvu i djelokrugu ministarstava i državnih upravnih organizacija: državna ministarstva, ministarstva, državne uprave, zavodi, ravnateljstvo, institut, inspektorat. Zakon je izmijenjen i dopunjen 18. listopada 1996. i 21. studenoga 1997. g. 7. svibnja 1999. g. donesen je Zakon o ustrojstvu i djelokrugu ministarstava i državnih upravnih organizacija: državna ministarstva, ministarstva, državne uprave, zavodi, ravnateljstvo, inspektorat. Zakon je izmijenjen i dopunjen 3. veljače 2000. g. 22. prosinca 2003. g. donesen je Zakon o ustrojstvu i djelokrugu ministarstava i državnih upravnih organizacija. Zakon je izmijenjen i dopunjen 3. ožujka i 17. rujna 2004., 16. veljače 2005., 31. ožujka 2006., 11. siječnja i 22. veljače 2008., te 2. srpnja 2009. g. Državne upravne organizacije postaju središnja tijela državne uprave: ministarstva, državni zavodi, uprava i inspektorat, središnji državni uredi. 22. prosinca 2011. g. donesen je Zakon o ustrojstvu i djelokrugu ministarstava i drugih središnjih tijela državne uprave: ministarstva, državni uredi i državne upravne organizacije – državni zavodi, uprave i inspektorat. Zakon je izmijenjen i dopunjen 17. veljače 2012. g. Relevantni zakon o ustrojstvu i djelokrugu organa uprave mijenjan je i nadopunjavan 25 puta, u prosjeku svakih 11 mjeseci. Razvoj državne uprave RH izuzetno je dinamičan. Česte promijene uprave, što znači i određenu nestabilnost, neminovno dovode do pitanja opravdanosti promjena. Držimo kako je zadaća arhivista, informacijskih stručnjaka, davanje činjenica o tijelima, a ne njihovo vrednovanje. Usporedbe radi, od knjižničara se ne očekuju književna kritika, već bibliotekarski opis dane publikacije. Radom svakog tijela, kao nusproizvod, nastaju dokumenti potrebni samim tijelima za rad, građanima za ostvarivanje prava, a koje istraživači i znanstvenici koriste u razne druge svrhe. Zadaća je arhivista svim korisnicima omogući korištenje dokumenta koji ih zanimaju prepuštajući svakom korisniku vrednovanje, interpretaciju, ocjene, donošenje ovakvih ili onakvih zaključaka.

Republika Hrvatska; tijela državne uprave; povijest institucija

nije evidentirano