Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 625396

Analiza izoflavona u jednogodišnjim mahunarkama


Čupić, Tihomir; Sudar, Rezica; Tucak, Marijana; Popović, Svetislav; Andrić, Luka
Analiza izoflavona u jednogodišnjim mahunarkama // Book of abstracts of the 48th Croatian & 8th International Symposium on Agriculture / Marić, S., Lončarić, Z. (ur.).
Osijek: Faculty of Agriculture University of J.J. Strossmayer in Osijek, 2013. str. 73-74 (poster, međunarodna recenzija, sažetak, znanstveni)


Naslov
Analiza izoflavona u jednogodišnjim mahunarkama
(Analysis of isoflavones in annual legumes)

Autori
Čupić, Tihomir ; Sudar, Rezica ; Tucak, Marijana ; Popović, Svetislav ; Andrić, Luka

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Book of abstracts of the 48th Croatian & 8th International Symposium on Agriculture / Marić, S., Lončarić, Z. - Osijek : Faculty of Agriculture University of J.J. Strossmayer in Osijek, 2013, 73-74

ISBN
978-953-7871-07-9

Skup
48th Croatian & 8th International Symposium on Agriculture

Mjesto i datum
Dubrovnik, Hrvatska, 17-22.02.2013

Vrsta sudjelovanja
Poster

Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija

Ključne riječi
Izoflavoni; jednogodišnje mahunarke; zrna
(Isoflavones; annual legumes; grains)

Sažetak
Jednogodišnje mahunarke (Fabaceae) su jedan od značajnijih izvora izoflavona, od kojih su najzastupljeniji: daidzein, glicitein, genistein i formononetin. Istraživani biokemijski spojevi su korisni zbog preventivnog utjecaja i ublažavanja kardiovaskularnih bolesti, tumora, osteoporoze i regulacije hormona prvenstveno kod tegoba u menopauzi. Cilj rad je utvrditi udio i zastupljenost pojedinih izoflavona u zrnu različitih vrsta jednogodišnjih mahunarki prikupljenih na području Republike Hrvatske. Analizirano je sedam vrsta jednogodišnjih mahunarki (Cicer arietinum, Lathyrus sativus, Lens culinatus, Lupinus albus, Phaseolus vulgaris, Vicia faba i Vignia spp.). Uzorci zrna jednogodišnjih mahunarki su samljeveni i ekstrahirani etanolom, a hidroliza glukozida je provedena kloridnom kiselinom. Izoflavoni su identificirani HPLC sustavom prema vremenu zadržavanja u usporedbi sa standardima i kvantificirani postupkom internog standarda (β-naftol) pomoću površine pika. Udio ukupnih izoflavona varirao je od 11, 47 do 141, 01 mg/100g ST, a u prosjeku najzastupljeniji su u vrsti Ph. vulgaris s 85, 9 mg/100g ST, dok su najveća variranja utvrđena unutar vrste L. sativus. U zrnu je dominirao izoflavon daidzein s prosječnim udjelom 40, 74 mg/100g ST, dok su zrna ispitivanih primki imala najmanji udio gliciteina (u prosjeku 2, 65 mg/100g ST). Primka graha Gradištanac imala je najveće udjele izoflavona gliciteina i formonetina (5, 73 i 17, 88 mg/100g ST), dok je lokalna populacija V. faba iz Pakova sela imala najveći udio genisteina /67, 96 mg/100g ST), a L. sativus S1 najveći udio daidzeina (123, 61 mg/100g ST). Utvrđena su variranja u udjelima izoflavona između primki unutar vrsta. Prisutnost formonetina i daizeina utvrđeno je u svim uzorcima zrna ispitivanih primki, dok glicitein i genistein nisu bili detektirani u uzorcima pojedinih primki.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija)



POVEZANOST RADA


Ustanove
Fakultet agrobiotehničkih znanosti Osijek