hrvatski

Utjecaj gustoće sjetve na kakvoću i prinose ozime smjese graška i raži

Trogodišnjim istraživanjima (1994./95. Do 1997./98.) utvrđivan je utjecaj gustoće sjetve ozime smjese stočnog graška Maksimirki ozimi i populacije krmne raži na osobine, prinose i kakvoću. Ozimi grašak je sijan sa 50, 100 i 150 zrna po m2, a raž 100 i 200 zrna. Košnjom su, u početku cvatnje graška, utvrđeni prosječni urodi zelene mase smjese od 50, 0 do 56, 6 t/ha. Razlike u prinosima nisu signifikantne. U vrijeme košnje, smjese su imale prosječno 22, 00% suhe tvari. Raž je u vrijeme košnje imala prosječno 26, 58%, a grašak 17, 00 % suhe tvari u zelenoj masi. Udio graška u doba košnje u zelenoj masi prosječno je iznosio 23, 8 %, a u suhoj tvari po varijantama gustoće od 11, 38 do 23, 56 %, odnosno u prosjeku 17, 51 %. Prinosi suhe tvari smjese ovisili su o gustoći sjetve, a iznosili su od 11, 88 t/ha do 13, 49 t/ha bez signifikantnih razlika. U trećoj godini košena je smjesa u tri roka: pred klasanje raži (28.04.) u početku cvatnje graška (7.05.) i punoj cvatnji graška (14.05.). Ovisno o roku košnje urodi zelene mase iznosili su od 51, 80 t/ha (28.04.), 58, 59 t/ha (7.05.) i 63, 52 t/ha (14.05.), a prinosi suhe tvari: 11, 24 t/ha (28.04.), 14, 07 t/ha (7.05.) i 18, 50 t/ha (14.05.). Prinosi probavljivih surovih bjelančevina prosječno su iznosili od 1491 kg/ha košnjom smjese 28.04., 1434 kg/ha 7.05., i 1821 kg/ha košnjom 14.05., a škrobnih jedinica 7, 79 t/ha, 8, 54 t/ha i 12, 54 t/ha u navedenim rokovima košnje.

smjesa ozimog graška i raži ; gustoća sjetve ; kakvoća ; prinos

nije evidentirano