hrvatski

SIMBOLIČKA KONSTRUKCIJA URBANOGA PROSTORA NA PRIMJERU GRADA VUKOVARA

Cilj je ovog rada ispitati na koji se način odvija simbolička konstrukcija i interpretacija prostora u urbanom području na kojem su se dogodila ratna razaranja i ideološke promjene. Na ovaj način problematiziranje prostora postaje relevantno iz dva razloga: prvo, kao novi način interpretiranja konkretne urbane cjeline kao prostora značenja, a drugo kao analiziranje načina na koji se u tom prostoru pozicioniraju različite grupe odnosom koji iskazuju prema pojedinim elementima prostora. Prostori i njihova značenja. Posljednjih se desetljeća dvadesetog stoljeća u društvenim i humanističkim znanostima javlja sve veći interes za teme imaginarnoga i simboličkoga. Kako je cilj ovog rada objasniti ulogu imaginarnoga i simboličkoga u pozicioniranju zajednica u prostoru, u njegovu će se prvom dijelu dati prikaz radova onih autora koji su razvili koncepte upotrebljive za provedbu takvog istraživanja. Tako su prikazani radovi onih autora koji su početkom dvadesetog stoljeća raspravljali o prostornim aspektima modernog društva (Simmel, Durkheim, Halbwachs), zatim mislilaca koji su tijekom šezdesetih i sedamdesetih godina dvadesetog stoljeća raspravljali o temi odnosa čovjeka spram prostora (Lynch, Mumford, Bogdanović) te važni doprinosi hrvatskih autora ovoj temi kao i suvremene analize koje se bave temama globalizacije i kolektivnog sjećanja. Na temelju radova navedenih autora razvija se koncepcija analize simboličkoga u prostoru pri čemu se razlikuje kulturna i komunikacijska razina simbola kao i proces konstrukcije u odnosu na recepciju simbola. Putem ovih koncepata prilazi se definiranju simboličkih zajednica te se kao poseban tip ovih zajednica navode urbane simboličke zajednice sjećanja. Pregled vukovarskih resimbolizacija. Nakon uvodnih informacija o osnovnim obilježjima grada prati se način na koji se odvijala konstrukcija pojedinih vukovarskih sadržaja kao kulturnih simbola. Ovaj se proces posebno detaljno prati od Drugog svjetskog rata kada je započela izgradnja Vukovara kao socijalističkoga grada. Oblikovanje se ove konstrukcije analizira u pet prethodno određenih dimenzija: kulturno povijesni objekti, spomenici, imena ulica i trgova, urbana obilježavanja te slika grada kao cjeline. Preko navedenih dimenzija prate se resimbolizacija grada provođena u razdoblju od 1991. do 1997. godine, dok se grad kao dio okupiranog teritorija nalazio u okviru tzv. Republike Srpske Krajine te resimbolizacije do kojih je došlo nakon procesa mirne reintegracije, odnosno priključenja grada u ustavno-pravni poredak Republike Hrvatske. Istraživanje stavova stanovnika grada prema njegovim kulturnim simbolima. Kako bi se dobio uvid u stavove građana Vukovara prema kulturnim simbolima grada, u lipnju je 2012. godine provedeno istraživanje na uzorku od 400 ispitanika. Rezultati istraživanja potvrdili su postavljene hipoteze po kojima etnička pripadnost utječe na način kako stanovnici grada vrednuju sadržaje koji su se navodili kao kulturni simboli grada. Pritom su stanovnici hrvatske etničke pripadnosti u odnosu na stanovnike srpske etničke pripadnosti više vrednovali one sadržaje koji su predstavljeni kao dio hrvatskog i katoličkog naslijeđa grada te spomenike, nazive ulica i trgova, obilježavanja i značajke grada vezane za Domovinski rat, dok su stanovnici srpske etničke pripadnosti u većoj mjeri pozitivno vrednovali, u odnosu na stanovnike hrvatske etničke pripadnosti, one sadržaje koji su predstavljeni kao dio srpskog i pravoslavnog naslijeđa grada te spomenike, nazive ulica i trgova, obilježavanja i značajke grada koje se odnose na Drugi svjetski rat. Zaključak. Provedeno istraživanje pokazuje da se može konstatirati postojanje dviju simboličkih zajednica u Vukovaru, koje se izgrađuju na različitom označavanju i doživljavanju prostora, a povezane su s etničkom pripadnošću građana. Postojanje ovih zajednica tumači se različitim pogledom stanovnika grada na gradsku povijest. Stoga se zaključuje da različiti načini interpretiranja povijesti rezultiraju time da stanovnici razvijaju različit doživljaj grada te da se može govoriti o postojanju dviju simboličkih zajednica sjećanja.

kolektivno sjećanje; prostor; simbol; Vukovar; zajednica

nije evidentirano