Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 624784

Petrić i (Pseudo-)Filopon. Izvori i autorstvo Filoponovih Komentara Metafizike koje je preveo i objavio Frane Petrić


Ćepulić, Antica-Nada; Girardi-Karšulin, Mihaela
Petrić i (Pseudo-)Filopon. Izvori i autorstvo Filoponovih Komentara Metafizike koje je preveo i objavio Frane Petrić // Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine, 76 (2012), 38/2; 139-165 (podatak o recenziji nije dostupan, članak, znanstveni)


Naslov
Petrić i (Pseudo-)Filopon. Izvori i autorstvo Filoponovih Komentara Metafizike koje je preveo i objavio Frane Petrić
(Petrić and (Pseudo)Philoponus: Sources and Authorship of Philoponus'commentaries on Metaphysics translated and publishd by Frane Petrić)

Autori
Ćepulić, Antica-Nada ; Girardi-Karšulin, Mihaela

Izvornik
Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine (0350-2791) 76 (2012), 38/2; 139-165

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni

Ključne riječi
Frane Petrić; Aristotelova Metafizika; Ivan Filopon; (Pseudo-)Filoponovi komentari Metafizike; pitagorovci; simbolički; cod. Phil. gr. 189; transliteracija; grčka minuskula 16. st.
(Frane Petrić; Aristotle's Metaphysics; John Philoponus; (Pseudo-)Philoponus; 'commentary on Metaphysics; Pythagoreans; symbolicaly; Cod. Phil. gr. 189; transliteration; Greek minuscule of the 16th Century)

Sažetak
U seriji Commentaria in Aristotelem graeca ne postoji Filoponov komentar Metafizike. Smatra se da je izgubljen. Petrić je na latinski preveo i izdao Komentare Metafizike za koje se danas smatra da nisu autentično Filoponovo djelo, nego se njihov autor u literaturi naziva (Pseudo-)Filoponom. Petrić ih, međutim, smatra autentično Filoponovim. U članku se izlaže i tumači Petrićeva recepcija (Pseudo-)Filopona na osnovi dvaju citata iz Petrićeva prijevoda Filoponovih Komentara Metafizike, na temelju jednog citata Filopona iz trećeg sveska Peripatetičkih rasprava Frane Petrića i jednog citata iz transliteriranog teksta bečkoga rukopisa. Ključna riječ koje se ponavlja u tim citatima je prilog »simbolički« (symbolice). Tom riječju (Pseudo-)Filopon izlaže da su pitagorovci na simbolički način govorili o brojevima kao počelima stvarī. U članku se pokazuje da se takav stav o pitagorovcima može naći i u djelima koja se pripisuju autentičnom Filoponu. Postoje dva rukopisa za koje se drži da su mogući predlošci za Petrićev prijevod (Pseudo-)Filoponovih Komentara Metafizike. Jedan se čuva u Austrijskoj nacionalnoj biblioteci u Beču, drugi u Vatikanskoj biblioteci. Niti jedan od tih rukopisa do sada nije transliteriran i objavljen, iako je već Hans Reiner napisao da će se tek nakon transliteracije tih rukopisa moći zaključiti je li Petrićev prijevod Komentara Metafizike Filopon ili (Pseudo-)Filopon. Sada je u Institutu za filozofiju započeo rad na transkripciji bečkoga rukopisa. Rad je u odmakloj početnoj fazi, a tekst transliterira Antica-Nada Ćepulić. U članku se iznose spoznaje stečene tijekom postupka transliteracije bečkog rukopisa Cod. Phil. gr. 189 koji sadržava grčki izvornik (Pseudo-)Filoponova Komentara Aristotelove Metafizike. Iz već objavljenih kataloških podataka o tom rukopisu (Herbert Hunger, Katalog der griechischen Handschriften der Österreichischen Nationalbibliothek 1: Codices historici, codices philosophici et philologici, Beč 1961.), doznajemo da je rukopis nastao polovicom 16. st. (prije 1562. godine), da je pisan na papiru dimenzija 216/218×155/157 mm. Broj redaka u rukopisu kreće se između 22 i 29. Rukopis je nepotpun. Od 213 listova nedostaju listovi 1-25. Taj je dio danas pronađen kao zaseban rukopis iz iste zbirke, Phil. gr. 156, koji sadržava tekst Platonova Fedra. Usporedbom grčkoga teksta rukopisa Cod. Phil. gr. 189 s Petrićevim prijevodom, objavljenim u djelu Ioannis Philoponi enarratio in omnes Aristotelis libros, quos Metaphysica appellant. Eam Franciscus Patricius de Graeca, Latinam fecerat (Ferrariae: Ex Typographia Dominici Mammarelli, 1583), utvrdili smo da je grčki tekst djelomičan. Usporedba transliteriranoga teksta iz bečkoga rukopisa s izdanjem Petrićeva latinskog prijevoda otkrila je pojedine razlike između grčkoga rukopisa i objavljenoga latinskog teksta. One su u nekim slučajevima očito posljedica pogrešno pročitanog rukopisa Petrićeva latinskog prijevoda koji je slagaru poslužio kao predložak za tiskano izdanje. U nekim drugim slučajevima te su razlike uzrokovane tradicijom grčkog teksta, to jest razlikama između ovog transliteriranog rukopisa i onog rukopisa koji je Petriću poslužio kao predložak za njegov prijevod na latinski. Transliteracija ovoga grčkog rukopisa bila je izvanredno iskustvo. Danas se nažalost rijetko poseže za grčkim rukopisima i rijetko se dobiva prilika za obavljanje takvog posla. Ovaj je rukopis zbog obilja tahigrafskih znakova bio poseban izazov. Naravno da nam je od neprocijenjive važnosti u počecima bio Petrićev tiskani latinski prijevod, koji je do kraja rada na rukopisu ostao važan čimbenik kontrole.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filozofija



POVEZANOST RADA


Projekt / tema
191-1911112-1100 - Grisogono i Petrić – dva svijeta renesansne filozofije (Mihaela Girardi-Karšulin, )

Ustanove
Institut za filozofiju, Zagreb

Autor s matičnim brojem:
Mihaela Girardi-Karšulin, (20353)