hrvatski

Paleoklimatske arhive dubokih jama Velebita

Proučavanja špiljskih sedimenata kao paleoklimatskih arhiva teme su niza aktualnih studija u svijetu. Duboke jame Velebita (Paar i dr., 2008 ; Paar i dr., 2013) su kompleksni sustavi u kojima su zabilježene i sačuvane informacije o geološkim, geomorfološkim, hidrološkim i ekološkim uvjetima i procesima zbog čega predstavljaju odličnu sredinu za proučavanje i paleo- i recentnih klimatskih promjena Današnja prisutnost višegodišnjeg leda u jamama koje se nalaze ispod snježne granice potiče na razmišljanja o kontinuitetu i zadržavanju leda u prošlosti, općim klimatskim i mikroklimatskim uvjetima njegove geneze i akumulacije, te o utjecaju glacijalnih i periglacijalnih procesa na speleogenezu (Buzjak i dr., 2009 ; Buzjak i Paar 2011 ; Bočić i dr., 2012 ; Kern i dr., 2011). Led u jamama je kompleksna pojava jer ledeni blokovi nisu stabilni u obliku i volumenu i kontinuirano se mijenjaju nizom procesa, od višegodišnje akumulacije snijega i nastanka firna, sezonskog topljenja i smrzavanja, prodora i smrzavanja cijedne vode, do topljenja samih ledenih blokova. O porijeklu i mijenama leda pod utjecajem vanjskih i unutarnjih čimbenika ovisi njegov sastav i mikrostruktura te izotopni sastav što otežava interpretaciju paleoklimatskih uvjeta tijekom njegovog nastanka. Jedna od metoda kojom je moguće procijeniti starost i uvjete postanka leda je analiza u ledu konzerviranih organskih ostataka koji su na taj način sačuvani od prirodnog propadanja. U 1421 m dubokom Jamskom sustavu Lukina jama- Trojama (ulaz na 1475 m n. v.) ustanovljena je prisutnost leda do dubine od 560 m ispod razine današnjih ulaza, što je trenutno lokacija s najdublje zabilježenim ledom u speleološkim objektima na Svijetu. U okviru ovog istraživanja izvedeno je datiranje ostataka drveta pronađenih u ledu 2011. godine na 120 m i 160 m dubine sa ciljem utvrđivanja gornje starosti leda. Analize uzoraka su pokazale LSC 14C datiranjem gornju starost 410 ± 75 godina. Uzorci drveta iz 536 m duboke Ledene jame u Lomskoj dulibi (ulaz na 1235 m n. v.) uzeti 2012. godine s lokacije na 50 m dubine koja je bila pod debelim slojem leda imaju starost 525 ± 40 godina što je u popriličnoj korelaciji s rezultatom iz Lukine jame i ukazuje na povezanost paleoklimatskih uvjeta na Velebitu i u tim jamama. Ti rezultati su u suglasnosti s prethodnim istraživanjima uzoraka iz Ledene jame izvedenim tijekom 1994. i 1995. godine kada je u jami istraživana velika ledena naslaga, debljine 40 m i promjera 15 m (Horvatinčić i Božić, 2001). Na bazi izotopnih analiza uzoraka leda (analiza tricija 3H) te uzoraka drveta nađenog u ledu (datiranje metodom 14C ) tada je procijenjena starost ledene naslage od približno 500 godina. S obzirom da su komadi drveta uzorkovani 2011. i 2012. prikupljeni s dobro očuvanih ostataka debla te da se njihova starost poklapa s Malim ledenim dobom (1500-1600. g.) daljnje analize dati će interesantne podatke o ekološkim uvjetima na Velebitu toga doba. Radi se o značajnoj starosti s obzirom da su najveće procijenjene starosti leda u svijetu oko 1000 godina i to u alpskim špiljama sa znatno većim količinama leda. Odgovor na to pitanje o paleoklimatskim uvjetima prije holocena mogu dati stabilniji i stariji sedimenti, posebice sige ako su taložene u odgovarajućim uvjetima izotopne ravnoteže. U dubokim jamama sige nisu česti sedimenti, pa je važno njihovo otkriće na većim dubinama u Lukinoj jami. Preliminarno AMS 14C datiranje siga uzorkovanih na 945 m dubine dalo je starost do 50300 ± 1100 godina što je na granici 14C metode dartiranja pa bi uzorak sige trebalo datirati i U- Th metodom. Sige su značajan materijal za daljnja istraživanja što može dati informacije o paleoklimatskim, geomorfološkim i hidrogeološkim uvjetima tijekom glacijala. Jednogodišnja istraživanja mikroklimatskih uvjeta koja su obavljena u Lukinoj jami pokazala su izuzetnu stabilnost mikroklimatskih uvjeta na većim dubinama, dok su na manjim dubinama u zadnjih 20 godina u Lukinoj jami i Ledenoj jami zabilježene značajne promjene u količinama ledenih naslaga što je još jedna potvrda recentnih klimatskih promjena.

paleoklima; datiranje; mikroklima; špilja; jama; Velebit

nije evidentirano