hrvatski

Naseobinski elementi na neolitičkome lokalitetu Dubovo-Košno kod Županje

Naseobinski elementi nalazišta Dubovo-Košno mogu se, u općem ili funkcionalnom smislu, razvrstati u dvije glavne skupine. Prva skupina podrazumijeva izvorne naseobinske objekte, bilo da je riječ o stambenim, radnim ili pomoćnim objektima dok drugu, sekundarnu skupinu čine objekti nastali korištenjem mineralnih sirovina u prostoru nalazišta. Ako je sekundarna skupina zastupljena tek jamama za vađenje zemlje (gline), primarna skupina, za nas zanimljivija i o njoj će na ovome mjestu biti uglavnom riječ, svakako je raznovrstnija. Skupina primarnih naseobinskih elemenata može se razdijeliti u četiri podskupine: 1. naseobinski elementi općega karaktera (veliki naseobinski jarci), 2. prateći naseobinski objekti (ostatci rupa od stupova ili kolaca, kratki duboki tlorisno pravocrtni jarci, radne ili radioničke jame), 3. jamski stambeni objekti (zemunice i poluzemunice) i 4. nadzemni stambeni objekati (kuće pravokutna tlorisa). S druge strane, organizacija slobodnih prostora ili komunkacija mogla bi odgovarati posebnoj skupini naseobinskih elemenata, međutim, kako Dubovo-Košno spada u tip zbijenih neolitičkih naselja u kojima objekti primarnih naseobinskih elemenata oblikuju raster naselja, teško bi bilo govoriti o jasno definiranom pristupu organizaciji komunikacija ili javnih slobodnih prostora. Jamski objekti u neolitičkom naselju Dubovo-Košno, ma koliko bili svojstveni i sopotskoj kulturi, zacijelo su naslijeđe starčevačke kulture dok su nadzemni tipovi kuća (A i B) plod utjecaja balkansko-anadolskoga kompleksa i vinčanske kulture. Naselja u kombinaciji jamskih objekata i nadzemnih kuća svojstvena su i vinčanskoj i sopotskoj kulturi. Dubovo-Košnu vrlo je blizak primjer Crnokalačke bare gdje se vinčansko naselje razvija u kontinuitetu iznad starijega starčevačkoga, dakle, starije naselje nije bilo uništeno pojavom nove kulture, vinčanskome horizontu osim nadzemnih kuća pripadaju i jamski objekti, a bar dva su “u direktnoj vezi sa nadzemnim zgradama”. I u starijoj građevnoj fazi na vinčanskome naselju u Gomolavi kod Hrtkovaca otkriveni su ostatci nadzemnih objekata poput onih tipa A i tipa B na Dubovo-Košnu. Iako je nadzemna kuća evidentirana u ranoj fazi sopotske kulture u Klokočeviku, zatim i u Bapskoj kod Iloka, slični primjeri kuća u tri dijela s malim trijemom, otkriveni su u obližnjemu Otoku kod Vinkovaca iz ranog II stupnja sopotske kulture.

neolitičko naselje; jamski objekti i nadzemne kuće; sopotska kultura

nije evidentirano