hrvatski

Željezno doba na južnojadranskom području (istočna Hercegovina, južna Dalmacija)

Razvoj kulture željeznoga doba južnojadranskoga područja (istočna Hercegovina, južna Dalmacija) zasniva se na dvije skupine građe, uglavnom na grobnom inventaru te, dijelom, i na naseobinskim nalazima. Kako je značajan dio nalaza otkriven u destruktivnim uvjetima ili slučajno, u mnogim primjerima bilo je moguće primijeniti samo metodu tipološke analize. Željeznodobnu kulturu istočne Hercegovine i južne Dalmacije možemo dijeliti na tri razdoblja (rano, razvijeno i “protopovijesno”) i pet faza (1-5). Rano razdoblje (faze 1 i 2) obilježio je početak upotrebe i upoznavanja tehnologije željeza. Oblici materijalne kulture u stvarnom ili idejnom smislu baštinjeni su iz kasnoga brončanog doba. Prva faza ili početak željeznoga doba odgovara vremenu od sredine do približno konca 8. stoljeća. Riječ je o inicijalnoj fazi, o vremenu nakon panonskobalkanskih seoba i nakon prodora tračkokimerijskih elemenata u Podunavlje te po svršetku, pretapanju, gubljenju ili nestajanju kulture polja sa žarama. U 2. fazi (približno 700.-600. g.) uslijedio je stabilizirajući razvoj kulture. Uz nove elemente, valja ipak naglasiti da su predaje još uvijek jake i da 2. faza svoj identitet gradi na predmetima koji su idejno baština Ha B razdoblja. Već tada je došlo do stanovitoga osamostaljivanja kulturnog izražaja i do jasno prepoznatljiva razvoja vlastite proizvodnje brončanih i željeznih predmeta. Treća faza (približno 600.-550.) je zapravo odraz snažnoga razvoja utemeljena na prethodnoj stabilizirajućoj fazi kada je u materijalnoj kulturi domaći obrt (kovinarstvo) odigrao najznačajniju ulogu. Upravo od te 3. faze možemo u kontinuitetu pratiti i razvoj kulture u susjednoj južnoj Dalmaciji, području koje s istočnom Hercegovinom u to doba ima značajne zajedničke kulturne elemente, unatoč činjenici da je riječ tek o nekoliko pojedinačnih ili skupnih grobnih nalaza. Slijedeća vremenski i oblikovno prepoznatljiva 4. faza odgovara drugoj polovici 6. stoljeća, od 550. do približno 475. godine. To je vrijeme kada utjecaji Sredozemlja, Grčke i južne Italije, postaju sve značajniji, posebice koncem 6. stoljeća. “Protopovijesno” razdoblje željeznodobne kulture čini posljednja 5. faza, uglavnom vrijeme 5. i 4. stoljeća. Grčki i italski utjecaji sve su snažniji, gube se obilježja samostalnosti i dolazi do unificiranja kulturnoga izražaja, uvode se novi proizvodni postupci i novi materijali. Bit će to samo uvod u posvemašnju helenizaciju u posljednja tri stoljeća pr. Kr. kada više nije moguće govoriti o kulturi željeznoga doba. Većina oblika materijalne kulture željeznoga doba u istočnoj Hercegovini i južnoj Dalmaciji pokazuje naglašenu heterogenost što je ponajprije posljedica vanjskih utjecaja. U ranim fazama očituju se naročito sjeverni, panonski, preko Glasinca i prometnice Bosna–Neretva transformirani utjecaji. Autonomna komponenta posebno se ističe tijekom 6. stoljeća, a u 5. i 4. stoljeću prevladavaju sredozemni utjecaji. Kada se tome pribroje kroz sve faze prisutni “sjeverozapadni” delmatsko-liburnsko-japodski utjecaji, nekad jači nekad slabiji, dobit ćemo sve bitne sudionike u stvaranju kulture željeznoga doba. Osim nalaza iz Gubavice i okolice Gacka, čini se da je na najvećem dijelu istočne Hercegovine i južne Dalmacije kultura željeznoga doba ipak prepoznatljiva, doduše kao vrlo heterogena, pojava u rasteru željeznodobnih kulturnih cjelina ili skupina na istočnojadranskoj obali i njezinu zaleđu. Primanje, primjena ili transformacija tekovina drugih kulturnih sredina, ne samo glasinačke, delmatske ili sredozemne provenijencije, siguran je pokazatelj stanovite neodvisnosti prema bilo kojoj od tih kultura. Dakle, osim u sjevernom, nevesinjsko-gatačkom dijelu, istočna se Hercegovina s južnom Dalmacijom, po materijalnim ostatcima, unatoč brojnim sličnostima, ne može smatrati dijelom glasinačke kulture. Naravno, zbog geografske blizine s Glasincem, tu se u kulturi željeznoga doba susreće više glasinačkih utjecaja negoli, primjerice, na delmatskome području. S druge strane, nalazi iz Stona, Ćilipa, Cavtata i Lokruma, Blata i Kopila na Korčuli te Glogovika u Boki, iako ograničeni na samo mlađe odsjeke željeznoga doba, jasno pokazuju velike sličnosti s materijalom istočne Hercegovine.

Željezno doba; istočna Hercegovina; južna Dalmacija

nije evidentirano