hrvatski

Protopovijesno doba u Hercegovini

Svršetak pretpovijesti, odnosno željeznoga doba i gotovo potpuno napuštanje dugovjeke predaje u Hercegovini je uslijedilo djelovanjem sredozemnih utjecaja, odnosno grčkomediteranskih kulturnih elemenata tijekom 5. i 4. stoljeća kada su postupno stvoreni uvjeti za sve dublje i svestranije uključivanje tog dijela istočnojadranske obale u mediteranski civilizacijski krug. Najbolju ilustraciju u tom smislu daju nalazi sredozemnih obilježja, grčke ili italske (etrurske) provenijencije iz Radimlje i Gradine u Prenju kod Stoca, Vranjeva sela kod Neuma, Grebnica i Grudina u Ukšićima na Ljubomirskome polju te Plane i Kačnja kod Bileće. Proces svestranih odnosa s mediteranskim svijetom dovršen je koncem 4. i u 3. stoljeću, a sudeći po nalazima s Gradine u Ošanićima, Martinovića gomile u Hodovu i Gradine u Prenju kod Stoca, zatim podvodnih nalaza u Desilu na Hutovu blatu kod Čapljine te gradine Zvonigrad u Gornjem Pologu kod Mostara, tadašnje stanovništvo poznaje sve važnije tekovine i domete helenističke kulture, od urbanizacije i graditeljstva, obrtništva i luksuzne robe do poznavanja grčkoga pisma i jezika te, napokon, i upotrebe novca i novčane razmjene. Po brojnim nalazima sitne plastike, naročito po ostatcima jedne monumentalne skulpture na Gradini u Ošanićima, vjerojatno su barem u važnijim centrima štovana i neka božanstva grčkoga Panteona. Od konca 4. do sredine 1. stoljeća pr. Kr. Hercegovina tako postaje dijelom grčkohelenističke kulture zahvaljujući, prije svega, izuzetnom položaju u komunikacijskom smislu jer su najvažniji putovi i veze između mediteranskoga svijeta i srednjoeuropskoga područja od najstarijih pretpovijesnih razdoblja prolazili upravo dolinom Neretve.

istočna i zapadna Hercegovina; protopovijesno doba; grčkomediteranski utjecaji; urbanizacija; graditeljstvo; novac; pismo

nije evidentirano