hrvatski

Lokalni vodovodi – Što dalje?

Pošto je područje Krapinsko–zagorske županije vrlo bogato podzemnim vodama, stanovnici su sami vlastitim sredstvima izgrañivali lokalne vodovode uglavnom na rubnim područjima županije. U posljednjih 40-tak godina na području županije izgrañeno je oko 300, lokalnih vodovoda koji nemaju gotovo nikakve dozvole, ne plaćaju koncesiju, te glavnina potrošača ne plača vodu. Dezinfekcija se na većini vodovoda ne provodi uopće, na nekima povremeno, a mali broj vodovoda ima automatske klorinatore. Iz javnih vodovoda u županiji se opskrbljuju oko 60 % stanovnika. 2005. godine formirano je Povjerenstvo za očevid lokalnih vodovoda te je od tada započet monitoring na 122 vodovoda koji opskrbljuju više od 50 stanovnika. Kvaliteta vode lokalnih vodovoda je često upitna. U radu je prikazana kakvoća vode lokalnih vodovoda od 2006. do 2011. godine. Prema rezultatima analize vode broj kontroliranih vodovoda se kretao od 85 do 124, a broj uzoraka od 122 (2006. godine) do 1003 (2010. godine). Broj neispravnih uzoraka je prve godine bio 95%, a od 2007-2010 oko 67% da bi se 2011. spustio na 60, 4%. Najčešći razlog neispravnosti su mikrobiološka kontaminacija, a od kemijskih parametara mutnoća. Povremeno su to i nitrati, povišena koncentracija klora, željezo i amonij. S obzirom na male pomake na bolje kroz šest godina započeto je edukacija predstavnika vodovoda o važnosti kloriranja vode, kao efikasnoj mjeri uništavanja mikroorganizama. Takoñer se posebno radi na senzibilizaciji i edukaciji stanovništva.

krapinsko-zagorska županija; lokalni vodovodi; kvaliteta vode; mikrobiološka kakvoća vode

nije evidentirano