Pretražite po imenu i prezimenu autora, mentora, urednika, prevoditelja

Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 622962

R. Butler, W. Suntikul (ur.) (2013): Tourism and War, Routledge, London - New York


Opačić, Vuk Tvrtko
R. Butler, W. Suntikul (ur.) (2013): Tourism and War, Routledge, London - New York // Hrvatski geografski glasnik, 74 (2012), 2; 131-134 (podatak o recenziji nije dostupan, prikaz, ostalo)


CROSBI ID: 622962 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca

Naslov
R. Butler, W. Suntikul (ur.) (2013): Tourism and War, Routledge, London - New York
(R. Butler, W. Suntikul (ed.) (2013): Tourism and War, Routledge, London - New York)

Autori
Opačić, Vuk Tvrtko

Izvornik
Hrvatski geografski glasnik (1331-5854) 74 (2012), 2; 131-134

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, prikaz, ostalo

Ključne riječi
turizam; rat; turistička geografija
(tourism; war; tourism geography)

Sažetak
Turizam i rat kategorije su koje, laički gledano, ne mogu ići „ruku pod ruku“. Naime, malo je onih koji bi dobrovoljno izabrali provoditi svoje slobodno vrijeme u područjima izravnih ili neizravnih ratnih opasnosti. Dakle, rat bez sumnje negativno utječe na razvoj turizma te ga ili potpuno iskorjenjuje ili prostorno, vremenski, ali i dohodovno, smanjuje njegov utjecaj. S druge pak strane, nakon nužnoga vremenskog odmaka od okončanja rata, poprišta i najžešćih ratnih operacija i katastrofa, kakva su bila primjerice Hiroshima, obala Normandije ili Auschwitz, uz primjerenu interpretaciju povijesnih događaja postaju sve posjećeniji lokaliteti tzv. memorijalnoga turizma. Ima i onih turista, ili pustolova, koji prilikom izbora odredišta preferiraju aktualna krizna područja, područja na kojem je oružani sukob netom završen ili se na njima dogodila neka katastrofa, kakva su npr. Sjeverna Irska, Izrael s područjima pod palestinskom samoupravom ili neboderi Svjetskoga trgovačkog centra u New Yorku. Pri tome je motivacijski faktor za njihov posjet, osim privlačnosti samoga područja te nižih cijena, i osjećaj nepotpune sigurnosti, dakle adrenalin, što svakako utječe i na dubinu turističkoga doživljaja. Nakon njihova pionirskog „(re)otkrivanja“ destinacije obično slijedi dolazak „prosječnih turista“. Iz svega navedenoga jasno se prepoznaje da atrakcijska osnova suvremenoga turizma ne uključuje samo „ono što je lijepo“ nego sve više i „ono što je zanimljivo“, premještajući težište turističkog interesa s „vidjeti“ na „iskusiti“, „doživjeti“, istodobno pozicionirajući turista iz nekada pasivnoga promatrača u destinaciji u aktivnoga sudionika destinacijske društvene scene, što je, uostalom, i temelj selektivnih oblika turizma. Knjiga Tourism and War u izdanju interdisciplinarne Routledgeove edicije Contemporary Geographies of Leisure, Tourism and Mobility, koju uređuje C. Michael Hall s College of Business and Economics, University of Canterbury, Christchurch, Novi Zeland, prva je knjiga u svjetskoj literaturi koja obuhvaća ovo kompleksno područje, objedinjujući političke, psihološke, ekonomske i ideološke aspekte međuodnosa turizma i rata na raznim prostornim razinama, političkom kontekstu i lokalitetima. Njezini su urednici Richard Butler, professor emeritus na Strathclyde Business School Sveučilišta Strathclyde u Glasgowu (UK) te Wantanee Suntikul, profesor turističkoga planiranja i razvoja turizma s Instituta za turizam (Institute for Tourism Studies) u Macau (Kina), dok su autori pojedinih poglavlja poznati stručnjaci za razne aspekte turizma s uglednih institucija širom svijeta. S ponosom valja istaknuti da su među njima i tri hrvatske znanstvenice s Instituta za turizam u Zagrebu – Sanda Čorak, geografkinja Vesna Mikačić te Irena Ateljević, autorice poglavlja o utjecaju Domovinskog rata na hrvatski turizam. Knjiga se sastoji od uvodnih razmatranja, pet glavnih poglavlja, tematskih cjelina, podijeljenih na više potpoglavlja s vrlo bogatim popisom literature te zaključka i indeksa pojmova. Svako poglavlje koncipirano je kao studija slučaja koje pobliže osvjetljava i objašnjava mnoga pitanja odnosa turizma i rata. Tekst je oplemenjen brojnim grafičkim prilozima, fotografijama i tablicama, što dodatno upotpunjuje prikaz iznesene problematike. Poglavlje Introduction uvodi nas u tematiku povezanosti turizma i rata trima potpoglavljima u kojima se objašnjava kontekst problematike te ukratko predstavlja sadržaj knjige po poglavljima (Tourism and war: an ill wind?), problematizira uvjetovanost turizma mirnodopskim okruženjem, rat i njegovo nasljeđe, kao potencijalna i/ili realna turistička atrakcija u teoriji (Tourism, war, and political instability: territorial and religious perspectives) te osobito na primjeru Vijetnama (From the Vietnam War to the „war on terror“: tourism and the martial fascination). Prvo poglavlje, Historic links, govori o poveznicama turizma i rata u prošlosti. U potpoglavlju The Crusades, the Knights Templar, and Hospitaller autori iznose vrlo zanimljivo stajalište o križarima i templarima i njihovim pohodima, kao prostornim kretanjima motiviranima vjerom i ratnom, ali i istodobnim stvaranjem podloge za hodočasnička putovanja, jednu od preteča suvremenoga turizma u srednjem vijeku. O činjenici da su ratnim pohodima u Europi ljudi upoznavali nove prostore i spoznavali njegove privlačnosti u nesigurnim vremenima od 16. do 19. stoljeća govori nam i potpoglavlje The English tourist and war, 1500-1800. Naime, poznato je da su u to isto vrijeme sinovi engleske aristokracije odlazili na tzv. „Grand Tour“ putovanja po europskom kontinentu, po kojima je, uostalom, turizam kao fenomen i dobio ime. Oni su, osim stjecanja novih znanja, vještina i životnih iskustava, proširivali i poglede na život, a Rousseau je proklamirao pokret „Povratak prirodi“ kao reakciju i društvenu kritiku na ondašnji život u gradu i sve izopačenije životne vrijednosti. U 19. stoljeću, a osobito za vrijeme i nakon Drugoga svjetskog rata, osobno (turističko) iskustvo atmosfere ratne opasnosti, kao i turističko vrednovanje krajolika sjećanja, prepoznaje se i kao potencijalna turistička atrakcija (potpoglavlje: War and tourism: the nineteenth century and twentieth centuries). U drugom poglavlju, Tourism before and during war, raspravlja se o turističkom iskorištavanju infrastrukture izgrađene za vojne / ratne potrebe, kao i o turističkom razvoju u uvjetima ratne situacije u susjedstvu. Da se izgradnja, primjerice prometne infrastrukture, za (hladno)ratno / ratovsko okruženje može vrlo pozitivno odraziti i na turistički razvoj svjedoči i primjer Aljaske, prikazan u potpoglavlju Tourism shaped by war: the unusual evolution of tourism in the far Northwest of North America. U navedenom kontekstu iznosi se zanimljiv primjer razvoja vojne infrastrukture (zrakoplovne baze) za potrebe američke vojske u vrijeme Vijetnamskoga rata u susjednom Tajlandu, koja je nakon rata itekako dobro poslužila za razvoj turizma (potpoglavlje: Thai tourism and the legacy of the Vietnam War). Vrlo je ilustrativna i činjenica da je, zbog neutralnosti - dakle, zone sigurnosti - Švicarska, kao neutralna država, u Drugom svjetskom ratu bilježila konstantan turistički rast (potpoglavlje: Tourism in a neutral country surrounded by war: the case of Switzerland). Treće poglavlje, Tourism under threat of war, raspravlja o mogućnostima turističkoga razvoja u tijeku neposredne ratne opasnosti ili u vrijeme krhkoga primirja. Koliko god nerijetko mislili da je koegzistencija rata i turizma u navedenim uvjetima nemoguća, primjeri iz svijeta, ali i iz nedavne hrvatske povijesti, govore suprotno. Južnokorejska turistička realnost (potpoglavlje: Living with war: the Korean truce) obilježena je primirjem koje traje šest desetljeća, a kao glavna turistička atrakcija, pogotovo za strane turiste, ističe se posjet 38. paraleli, zoni pojačane napetosti, liniji razgraničenja Sjeverne i Južne Koreje. Sjeverna Koreja, jedna od najzatvorenijih, turistički najnegostoljubivijih država na svijetu, malobrojne turiste i strance koji je uspiju posjetiti privlači upravo zbog osobnog iskustva atmosfere militarističke odsječenosti od ostatka svijeta. Dva pomalo provokativna potpoglavlja - Developing tourism alongside threats of war atrocities: the case of Israel te Palestine: tourism under occupation - približavaju nam realnost egzistencije turizma s trendovima znatnih porasta na obje strane u tom području višedesetljetnih napetosti, terorizma, oružanih sukoba te ratnih operacija. Očito da je turistički posjet Svetoj zemlji za mnoge i dalje jači od stvarnih i možebitnih opasnosti. Četvrto poglavlje knjige, Tourism, war and the afternath, svakako bi trebalo najviše zainteresirati hrvatsku javnost. Naime, u njemu se analiziraju iskustva oporavka turizma nakon završetka ratova i/ili oružanih sukoba, a kao primjeri izabrani su Hrvatska (potpoglavlje: An ironic paradox: the longitudinal view on impacts of the 1990s homeland war on tourism in Croatia), Sjeverna Irska (potpoglavlje: Tourism in Northern Ireland: before violance, during and post violence), mjesta stradanja australskih vojnika na Pacifiku, ponajviše u Drugom svjetskom ratu (potpoglavlje: Echoes of the Great Pacific Conflict: Australia's regional war tourism dividend) te značenje turista iz SAD-a u turističkom razvoju Japana (potpoglavlje: Soldiers, victims and neon lights: the American precence in post-war Japanese tourism). Iako je Domovinski rat zaustavio i unazadio hrvatski turizam i s kvantitativnog aspekta (navodi se podatak o izravnim i neizravnim financijskim gubicima od 23, 6 milijardi američkih dolara!), ali i s kvalitativnoga (npr. sporije prihvaćanje poduzetničkoga ponašanja u uvjetima slobodnoga tržišta kod lokalnoga stanovništva), s vremenskim odmakom od gotovo dvadeset godina, mogu se nazreti i neke njegove pozitivne posljedice, koje bismo možda najbolje mogli okvalificirati kao „sreću u nesreći“. Tako, uz obilje statističkih pokazatelja razvoja hrvatskoga turizma prije i nakon Domovinskog rata, autorice navode i vrlo zanimljive teze o smanjenju monokulture turizma u Dalmaciji, kao posljedice jačeg razvoja poljoprivrede (vinogradarstvo, maslinarstvo) te jačega prepoznavanja vrijednosti prirodne i kulturne baštine i njihove integracije u turističku ponudu selektivnih oblika turizma, kao izraza nacionalnog i regionalnog identiteta. Kao komparativna prednost u pogledu kvalitete okoliša, kao i obilja slobodnoga prostora kojim bismo trebali gospodariti u skladu s načelima održivog razvoja, istaknuta je, primjerice, i manja turistifikcija prostora, zbog osjetno slabijeg interesa stranih investitora u tržišno nestabilnim vremenima rata i poraća. Navedene vrijednosti hrvatskoga prostora, „Mediterana kakav je nekada bio“, ističu autorice, naglašavaju se i u britanskim novinama, u kojima se britanski turisti pozivaju da „uživaju u izvornom šarmu jadranskih turističkih mjesta prije nego što ga Europska unija uništi“. Peto poglavlje knjige, Tourism and war remembrance, bavi se primjerima turističkoga vrednovanja poprišta ratnih operacija (potpoglavlja: Revisiting the war landscape of Vietnam and tourism te War, heritage, tourism, and the centenary of the Great War in Flanders and Belgium) i velikih bitki (potpoglavlja: From Hastings to the Ypres salient: battelefield tourism and the interpretation of fields of conflict te Civil war tourism: perspectives from Manassas National Battlefield Park), kao memorijalnih krajolika, u koje, osim osjećaja poštovanja i ponosa kod lokalnoga stanovništva i pripadnika uključenih naroda, uz prikladnu prezentaciju i interpretaciju pobuđuju i izraženo zanimanje ostalih turista. Time se potvrđuje opravdanost uvrštavanja ratnih i memorijalnih krajolika u domenu baštine, koja - osim šire društvene, kulturno-povijesne i obrazovne funkcije – uključuje i ne manje važnu ekonomsku, tj. turističku, funkciju. Nastavak rasprave o evoluciji ratnih krajolika u krajolike sjećanja u stogodišnjem razdoblju i mogućnostima njihove daljnje turističke valorizacije iznesen je u zaključnim razmatranjima ove knjige u potpoglavlju Reflections on the Great War centenary: from warscapes to memoryscapes in 100 years. Urednici knjige autori su njezinih zaključnih razmatranja (Conclusions), u kojima izdvajaju sukus svih vrijednih priloga u knjizi s jasnom porukom da su rat i turizam znatno povezanije i isprepletenije kategorije nego što se laicima, pa i slabije obaviještenoj stručnoj javnosti, čini. Pritom valja naglasiti da rat, uz kratkoročno dominantno negativne, ograničavajuće faktore u turističkom razvoju, dugoročno na njega može i pozitivno utjecati. Svi mi koji živimo u Hrvatskoj svjedoci smo mnogih segmenata kompleksne tematike kojom se bavi ova knjiga. Smatram da bi bilo dobro da je pročita što veći dio hrvatske stručne, ali i šire, javnosti, kako bi - adekvatnom interpretacijom povijesnih događaja i njihovim primjerenim turističkim vrednovanjem - lokaliteti i krajolici koji podsjećaju na Domovinski rat, osim otimanja od zaborava njihove neupitne vrijednosti kao dijela nacionalne baštine, istodobno postali istaknutiji i u hrvatskoj turističkoj ponudi.

Izvorni jezik
Hrvatski



POVEZANOST RADA


Projekti:
119-1191306-1373 - Prostor kao resurs turističkog razvoja Hrvatske (Curić, Zoran, MZOS ) ( POIROT)

Ustanove:
Prirodoslovno-matematički fakultet, Zagreb

Profili:

Avatar Url Vuk Tvrtko Opačić (autor)


Citiraj ovu publikaciju:

Opačić, Vuk Tvrtko
R. Butler, W. Suntikul (ur.) (2013): Tourism and War, Routledge, London - New York // Hrvatski geografski glasnik, 74 (2012), 2; 131-134 (podatak o recenziji nije dostupan, prikaz, ostalo)
Opačić, V. (2012) R. Butler, W. Suntikul (ur.) (2013): Tourism and War, Routledge, London - New York. Hrvatski geografski glasnik, 74 (2), 131-134.
@article{article, author = {Opa\v{c}i\'{c}, V.}, year = {2012}, pages = {131-134}, keywords = {turizam, rat, turisti\v{c}ka geografija}, journal = {Hrvatski geografski glasnik}, volume = {74}, number = {2}, issn = {1331-5854}, title = {R. Butler, W. Suntikul (ur.) (2013): Tourism and War, Routledge, London - New York}, keyword = {turizam, rat, turisti\v{c}ka geografija} }
@article{article, author = {Opa\v{c}i\'{c}, V.}, year = {2012}, pages = {131-134}, keywords = {tourism, war, tourism geography}, journal = {Hrvatski geografski glasnik}, volume = {74}, number = {2}, issn = {1331-5854}, title = {R. Butler, W. Suntikul (ed.) (2013): Tourism and War, Routledge, London - New York}, keyword = {tourism, war, tourism geography} }

Časopis indeksira:


  • Scopus


Uključenost u ostale bibliografske baze podataka::


  • CAB Abstracts
  • Geobase
  • Current Geographical Publications
  • SAGE Urban Studies Abstracts
  • CSA Sociological Abstracts
  • Scopus, EBSCO Academic Search Complete





Contrast
Increase Font
Decrease Font
Dyslexic Font