hrvatski

Uloga psihologa u dijagnostici i rehabilitaciji osoba s mentalnom retardacijom

Suvremeno gledanje na mentalnu retardaciju, pokret integracije, a zadnjih godina inkluzije u svijetu, te razvoj spoznaja o osobama s mentalnom retardacijom imali su za posljedicu i promjenu uloge i zadatka stručnjaka, posebice rehabilitacijskih pedagoga i psihologa. Polazi se sa stajališta da je stanje koje sse naziva "mentalnom retardacijom" rezultat kako karakteristika osobe tako i zahtjeva njegove okoline (obitelj, škola, radno mjesto). S druge strane smatra se da stupanj funkcioniranja osoba s mentalnom retardacijom ovisi o stupnju podrške od strane okoline. Klasični pristup psihološkoj dijagnozi "mentalne retardacije" utvrđivanjem razine intelektualnih sposobnosti mijenja se u kompleksnu procesualnu dijagnostiku u kojoj je ispitivanje intelektualnih sposobnosti prvi korak u rehabilitaciji, odnosno u maksimalnom poticanju ovih sposobnosti te podizanju razine funkcioniranja osobe. Sve je veći broj psihologijskih testova koji postaju dijagnostičko i rehabilitacijsko sredstvo (Skala senzomotoričke inteligencije, Cesati-Lezine; Feuersteinova modifikacija Ravenovih progresivnih matrica i dr.). Spoznaje na području mentalnog zdravlja osoba s mentalnom retardacijom otvorile su novo područje djelovanja psihologa: dijagnostika i terapija emocionalnih poremećaja osoba s mentalnom retardacijom. Integracijom osoba s posebnim potrebama u redoviti odgojno-obrazovni sustav zadaci psihologa u vrtićima i školama (osnovnim i srednjim) postali su kompleksniji jer zahtjevaju složeni proces pripreme sredine za prihvat ove djece (rad s odgajateljima, učiteljima, roditeljima). Posebne ustanove za školovanje i smještaj djece i osoba s mentalnom retardacijom također su važno mjesto još nedovoljno prisutno u Hrvatskoj (nezadovoljavajući broj zaposlenih psihologa). S druge strane proces inkluzije koja zahtjeva uključivanje osoba s posebnim potrebama u redovitu sredinu kako životnu tako i radnu ne može se uspješno provoditi bez sustavnog rada psihologa sa sredinom, npr. organizacija stambenih zajednica osoba s mentalnom retardacijom u procesu deinstitucionalizacije. Može se sa sigurnošću tvrditi da je psiholog takav profil stručnjaka koji je neophodan u svim životnim razdobljima osoba s posebnim potrebama pa tako i osoba s mentalnom retardacijom. Da bi psiholozi stekli potrebna znanja i vještine za navedene zadatke trebati će organizirati razne oblike stručnog usavršavanja.

mentalna retardacija; procesualna dijagnostika; mentalno zdravlje; integracija; psiholog

nije evidentirano