hrvatski

Povišena tjelesna temperatura kao simptom: psihoze, malignog neuroleptičkog sindroma ili jedinstvenog sindroma ekscitiranog delirija?

G. Rubeša, L. Gudelj, R. Knez KBC Rijeka, Klinika za psihijatriju, Rijeka, Hrvatska G. Rubesa: 051 658 326 ; rubesa@medri.hr Povišena tjelesna temperatura može biti uključena u brojna psihotična stanja, maligni neuroleptički sindrom ali i u ekscitirani delirantni sindrom. Cilj: Prikaz bolesnika koji je u našoj kliničkoj praksi stvorio dijagnostičku dvojbu oko simptoma povišene tjelesne temperature. Bolesnik star 23 godine liječi se unazad tri godine pod dijagnozom Paranoidne shizofrenije. Bolest je započela naglo trećeg dana febriliteta promjenama u ponašanju koja su opisana kao hiperaktivnost, nesanica, disociran govor, halucinacije i povišena tjelesna temperatura, uz produktivni kašalj. Ubrzo dolazi do zamućene svijesti, oznojenosti, crvenila u licu, nesuradljivosti uz intezivne slušne halucinacije. Isključen je tjelesni uzrok povišene tjelesne temperature, a po primjeni antipsihotične terapije došlo je do smirivanja psihoticizma. Bolesnik je liječen ukupno šest puta hospitalno. U svim hospitalizacijama se notira porast tjelesne temperature ili taktilna hipertermija, te pogoršanje psihičkog stanja koje se opisuje kao poremećena svijest, dezorjentiranost, psihomotorna agitiranost ili zakočenost, disociranost govora, prisustvo halucinacija, ubrzano disanje, privučenost ogledalima, stalna potreba za razodjevanjem, oznojenost i visok tlak. U niti jednoj hospitalizaciji tjelesna obrada nije notirala tjelesni uzrok povišene temperature. Kako su brojni istovjetni simptomi psihoze, malignog neuroleptičkog sindroma i ekscitiranog delirantnog stanja, kod ovog bolesnika stalna prisutnost povišene tjelesne temperature ili barem taktilna hipertermije u tijeku psihotičnosti ipak opravdava razmišljanje da se kod bolesnika radi o razvoju jedinstvenog sindroma ekscitiranog delirja.

delirij; maligni neuroleptički sindrom; temperatura

nije evidentirano