hrvatski

Javne palače u Dalmaciji u vrijeme mletačke uprave

U radu je istražena povijest izgradnje javnih palača Osora i Cresa, Krka, Raba, Paga, Šibenika, Zadra, Splita, Trogira, Hvara i Korčule – gradskih središta u vrijeme mletačke uprave u Dalmaciji. Uz do sada poznate podatke, pregledom dostupne arhivske građe utvrđeni su i novi ; a provedena je i sistematizacija raznih izvora. Analiza prostornog rasporeda, tlocrtne sheme i vertikalne podjele unutar građevine, kao i oblikovanja pročelja pokazala je da se u slučaju dalmatinskih javnih palača susrećemo s nizom uzora. Potvrđeno je da te palače nastaju kombiniranjem postojećih modela privatne izgradnje, s određenim modifikacijama obzirom na funkcije. Također je u njihovom oblikovanju jasno vidljiva želja za pokazivanjem te za izražavanjem mogućnosti i snage same uprave. Općenito govoreći, proizlazi da je tijekom 15. i 16. stoljeća prevladavalo uređenje postojećih javnih palača, ali i određen broj njihovih novih gradnji. U kasnijem periodu mletačke u Dalmaciji, u 17. i 18. stoljeću, upravne građevine uglavnom se samo održavaju i pregrađuju. Dok neki od dalmatinskih primjera odgovaraju na sve potrebe lokalne vlasti, često se u jednoj zgradi ispunjavaju i samo pojedine od funkcija. Tako se u nekim gradovima podiže više reprezentativnih javnih upravnih objekata. U pravilu se kao jedna grupa izdvajaju palače kneza i gradske palače, kao druga grupa gradske vijećnice i kao treća gradske lože. Može se na kraju zaključiti da arhitektonski tip javne palače podrazumijeva sve građevine čije je funkcija određena unutar javnih upravnih, sudskih i administrativnih poslova.

upravna arhitektura; javne palače; vijećnica; loža; kneževa palača; Dalmacija; Mletačka Republika

nije evidentirano