Nalazite se na CroRIS probnoj okolini. Ovdje evidentirani podaci neće biti pohranjeni u Informacijskom sustavu znanosti RH. Ako je ovo greška, CroRIS produkcijskoj okolini moguće je pristupi putem poveznice www.croris.hr
izvor podataka: crosbi !

Kulturna raznolikost kao teorijsko pitanje sociologije (CROSBI ID 377490)

Ocjenski rad | doktorska disertacija

Jeknić, Ranka Kulturna raznolikost kao teorijsko pitanje sociologije / Kalanj, Rade (mentor); Zagreb, Filozofski fakultet u Zagrebu, . 2012

Podaci o odgovornosti

Jeknić, Ranka

Kalanj, Rade

hrvatski

Kulturna raznolikost kao teorijsko pitanje sociologije

Doktorska disertacija se bavi kulturnim raznolikostima kao teorijskom pitanju sociologije u kontekstu suvremenih socioloških i interdisciplinarnih teorija o kulturi, "kulturnom zaokretu", kulturnom determinizmu, "strogom programu u kulturnoj teoriji", "postkolonijalnom diskursu", modernosti, modernizaciji, razvoju i globalizaciji. Polazeći od definiranja ključnih pojmova kulture, kulturnih raznolikosti, identiteta itd., prvo se analiziraju različiti pristupi upravljanja kulturnim raznolikostima (multikulturalizam, kulturni pluralizam, interkulturalizam i transkulturalizam), a zatim se analizira definiranje pojma kulturnih raznolikosti u različitim relevantnim dokumentima i izvještajima UNESCO-a. Potom su izdvojeni teorijski pogledi koji pokazuju da su "kulturni imperijalizam", "orijentalizam" i "krivotvorenje Islama", kao i binarne i isključive podjele na "nas – civilizirane", i "njih – barbare", "Istok" i "Zapad", i slične kategorizacije u terminima "Mi" i "Oni" i dalje aktualne teme koje nismo ostavili u kolonijalnoj prošlosti. Zatim su u trećem poglavlju interpretirani i uspoređeni različiti pristupi koji kulturne raznolikosti analiziraju kao dimenziju razvoja i modernizacije: "klasična teorija modernizacije" (Parsons), "revidirana teorija modernizacije" (Inglehart, Welzel), te je naglasak stavljen na postmodernistički pristup "mnogostrukih modernosti" (Eisenstadt) i "kritiku modernosti" (Touraine). Četvrto je poglavlje tematiku kulturnih raznolikosti smjestilo u kontekst globalizacije, "kulturnog zaokreta", kulturnog determinizma i "kulturalizacije identiteta": "moć identiteta" (Castells), "refleksivna modernizacija" (Beck), "globalni kulturni krajolici" (Appadurai), "sukob civilizacija" (Huntington), "kultura kao ideološko bojište modernog svjetskog sistema" (Wallerstein), te kritika pojma kulturnih raznolikosti jer nijedna kultura "nije raznovrsnija od kapitalizma" (Eagleton). U zaključku su se saželi neki bitniji nalazi do kojih se došlo u prethodnim dijelovima rada, te su navedene teme i problematika kulturnih raznolikosti smješteni u kontekst Republike Hrvatske.

kultura; kulturna raznolikost; identitet; multikulturalizam; kulturni pluralizam; interkulturalizam; transkulturalizam; UNESCO; „kulturni imperijalizam“; „orijentalizam“; „krivotvorenje Islama“; „kulturni zaokret“; kulturni determinizam; „strogi program u kulturnoj teoriji“; „postkolonijalni diskurs“; modernost; modernizacija; razvoj; postmodernost; kapitalizam; globalizacija.

nije evidentirano

engleski

Cultural diversity as a theoretical question of sociology

nije evidentirano

culture; cultural diversity; identity; multiculturalism; cultural pluralism; interculturalism; transculturalism; UNESCO; “cultural imperialism“; “orientalism“; “covering Islam”; “cultural turn”; cultural determinism; “the strong program in cultural sociology”; “postcolonial discourse”; modernity; modernization; development; post-modernity; capitalism; globalization.

nije evidentirano

Podaci o izdanju

466

20.12.2012.

obranjeno

Podaci o ustanovi koja je dodijelila akademski stupanj

Filozofski fakultet u Zagrebu

Zagreb

Povezanost rada

Sociologija