Pretražite po imenu i prezimenu autora, mentora, urednika, prevoditelja

Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 621506

Odnos života i zdravlja u Platonovoj filozofiji


Tokić, Marko
Odnos života i zdravlja u Platonovoj filozofiji, 2010., doktorska disertacija, Filozofski fakultet, Zagreb


CROSBI ID: 621506 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca

Naslov
Odnos života i zdravlja u Platonovoj filozofiji
(Life, Health and Medicine in Plato's Philosophy)

Autori
Tokić, Marko

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija

Fakultet
Filozofski fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
27.09

Godina
2010

Stranica
203

Mentor
Čović, Ante

Ključne riječi
Platon; duša; tijelo; obrazovanje; život; nenavist; zdravlje; žudnja; ugoda; liječništvo; filozofija
(Plato; soul; body; education; life; envy; health; craving; pleasure; medicine; philosophy)

Sažetak
Tijelo čovjeka je neposredni i spontani proizvod duše od kojeg se duša u zemaljskom životu ne odvaja. Duša čovjeka s tijelom ulazi u zajednicu koja se naziva život. Smrtni dio duše posreduje između tijela i besmrtnog dijela duše. Zato što je tijelo izravni proizvod duše i po prirodi je svagda svezano za smrtni dio duše, protivnost između tijela i duše moguće je svesti na protivnost između smrtnog i besmrtnog dijela duše. Raznolike duševne moći mogu se svrstati u tri roda: žuđenje, žešćenje i razabiranje. Zbog toga su tri dijela duše, koji se svode na dva osnovna: smrtni dio duše, koji se sastoji od svekolikoga onog žestećeg i svekolikoga onog žudećeg, i besmrtni ili razabirući dio duše. Iako su duševne moći različite, u cjelini su srodne kao moći jedne i iste duše. Nema i ne može biti istinske zajednice duše i tijela, stoga niti dobrog života, ako čovjek jednim svojim dijelom duše zanemaruje ugode drugog dijela duše. Duša čovjeka treba žudjeti za zadovoljenjem istinskih ugoda svih njezinih dijelova. Ako čovjek obrazuje samo više dijelove duše, a ne vodi brigu i o nižim dijelovima duše, tada zanemaruje tijelo. Ako čovjek ima neobrazovano tijelo, ne može utjecati na uspostavu istinskog prijateljstva između žudećeg i žestećeg dijela duše s razabirućim. Kao takav, čovjek postaje nenavidan te vodi život u razdoru sa samim sobom. Da bi se odriješio od nenavisti, čovjek se treba cjelovito obrazovati uz pomoć gimnastike, liječništva, muzike i dijalektike. Platon određuje zdravlje uglavnom kao tjelesnu vrlinu, premda govori i o duševnom zdravlju. Tjelesno zdrav čovjek stavlja tjelesno zdravlje u službu duševnog zdravlja. Uspostava sloge između svih dijelova duše jest duševno zdravlje, odnosno obrazovana zajednica duše i tijela. Platon pod zajednicom zdrave duše i zdravog tijela podrazumijeva vođenje umnog života. Neobrazovana duša čovjeka je bezumna. U bezumlju nastaje nenavist, a nenavist uzrokuje nesklad. Nesklad između dijelova duše nije ništa drugo do li unutarnji razdor koji je bolest duše. Bolest duše uzrokuje nesklad između dijelova tijela. Uspostavljanje ravnoteže između dijelova tijela ovisi o oplemenjivanju nižih dijelova duše. Riječ je o naporu održavanja tjelesnog zdravlja u korist rađanja uma u duši. Zdravlje je ono dobro ; bolest je ono zlo. Ali tijelo čovjeka ne mora biti bolesno ili zlo ako je bolest prisutna u njemu. Ako je bolest prisutna u tijelu čovjeka, ono se može pojavljivati bolesno. Premda se pojavljuje, bolest nije u tijelu ako čovjek žudi za zdravljem. Čovjek žudi za zdravljem kao što žudi za prijateljem koji je po sebi ono dobro. Žudnja za zdravljem kao prijateljem koji je ono dobro po sebi jest odredbena za ozdravljenje. Ali da bi se u tijelu čovjeka pojavilo zdravlje, nije dovoljno da zdravlje postane čovjeku prijatelj, već ujedno čovjek treba postati prijatelj zdravlju. Obostrano prijateljstvo sa zdravljem nastaje na osnovi cjelovitog obrazovanja. Vođenje cjelovito dobrog života pretpostavlja trud koji se sastoji u poznavanju i ostvarivanju istinskih duševnih i tjelesnih ugoda. Tjelesna ugoda jest osjet tjelesnog ispunjenja. Ako se tijelo ispunjuje onime što je istinski lijepo, tada nastaje tjelesno zdravlje. Utoliko je tjelesno zdravlje povezano s tjelesnom ugodom. Riječ je o takvom osjetu tjelesnog ispunjenja koji je čist, jer prihvaća granicu i suima istinu. U konačnici Platon određuje čiste osjete i ugode kao petu tekovinu dobra, koja se nalazi odmah iza znanja i umijeća. Budući da tjelesna ugoda nastaje u osjetu ispunjenja tijela čovjeka, da bi se govorilo o čistoj tjelesnoj ugodi, osjet tjelesnog ispunjenja treba biti odriješen od uzroka svake vrste boli ili bolesti i miješanih ugoda. Čisti osjeti tjelesnog ispunjenja su u pratnji zdravlja. To su ugode koje nastaju u skladnoj zajednici duše i tijela. Upravo je osjet za sklad i ritam odredben za čovjeka. Podrijetlo čistog osjeta vezano je za prirodu temeljnih sastavnica četiriju prvotnih tijela. U tom smislu znanje o zdravlju ovisi o spoznaji postupka sastavljanja vatre, zraka, vode i zemlje i spoznaji uzroka miješanja njihovih rodova. Uz pomoć tog znanja čovjek stječe spoznaju o uzrocima tjelesnih bolesti te na taj način doprinosi održavanju duševnog zdravlja. Liječništvo se brine za zdravlje tijela, a filozofija za zdravlje duše. Budući da cjelovito obrazovanje podrazumijeva brigu za tijelo, filozofija se u bitnom odnosi i na liječničko znanje. Liječništvo koristi samo onima koji se pojavljuju bolesni ; ne i onima koji jesu bolesni. No oni koji se pojavljuju bolesni trebaju ispravno žudjeti za zdravljem. Liječništvo i filozofija neće ispuniti svrhu ako čovjek žudi za zdravljem samo zato što je bolestan: čovjek treba žudjeti za zdravljem kao što istinski filozof žudi za mudrošću. U uzajamnom prijateljstvu sa zdravljem čovjek postaje povezan s ljepotom po sebi. Ljepota po sebi se može pojavljivati i biti tjelesno vidljiva. Ona u duši čovjeka može izazvati osjet tjelesnog ispunjenja. Kao takva pobuđuje sjećanje na izvorno dobro i ljubav spram dobra. Prisutnost ljepote u tijelu jest prisutnost zdravlja. Liječnik nastoji razlikovati ljude koji žude za tjelesnim ugodama na ispravan način od onih koji žude za tjelesnim ugodama na opak način. Upravo je stoga liječništvo ono umijeće koje dobro raspoznaje lijepe ili plemenite i ružne ili opake tjelesne žudnje i ugode. Potonje razlikovanje pretpostavlja znanje o prirodi žudnje: kakve su, kolike su, kako se rađaju, kako propadaju, pa u praktičkom pogledu liječnik je onaj koji zna odriješiti čovjeka od opakih žudnji, te potom u njemu proizvesti plemenite žudnje za čistim tjelesnim ugodama.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filozofija

Napomena
Human body is a direct and spontaneous product of the soul from which human soul never separates during its earthly life. The soul and the body enter a union which is called life. The mortal part of the soul mediates between the body, which is the product inseparable from the soul, and the immortal part of the soul. Because the body is the direct product of the soul and because, by its nature, it is always tied to the mortal part of the soul, the contrast between the body and the soul can be reduced to the contrast between the mortal and the immortal part of the soul. Various powers of the soul can be classified in three aspects: appetite, spirit and reason. Therefore the three main parts of the soul are: (1) appetitive soul, (2) irascible soul and (3) reasonable soul. However, the two basic parts of soul are the mortal (that which consists of the irascible and the appetitive) and the immortal part. Although the powers of the soul are distinct, as a whole they are connected as the powers of one and the same soul. There is no, and cannot be, a true union of the soul and the body, and therefore a good life, if man ignores with one part of his soul the pleasures of the other part. The human soul should crave satisfaction of true pleasures of all of its parts. If man educates only the higher parts of the soul, and does not take care of its lower parts, then he neglects the body. If man has an uneducated body, he cannot influence the establishment of true friendship between the appetitive and the irascible parts of the soul with the reasonable part. As such, man becomes envious and leads a life in disagreement with himself. In order to free himself from envy, man needs to integrally educate himself. In gymnastic/medicine and music/dialectic man produces himself as the most beautiful and the best human life. This is the goal of philosophy. Plato defines health mainly as a physical virtue, although he talks about psychical health as well. A physically healthy man puts physical health in service of psychical health. The harmony between all parts of the soul results in psychical health, that is, an educated union of the soul and the body. By the educated union of the soul and the body, Plato implies leading of a noetic life. Uneducate human soul is irrational. From irrationality emerges envy, and envy causes disharmony. Disharmony between the parts of the soul is nothing but an internal disagreement, which is the soul's disease. Disease of the soul causes disharmony between parts of the body and therefore causes the body's disease. Balance between parts of the body depends on improvement of the lower parts of the soul. This implies the effort to maintain physical health in favour of the birth of mind in the soul. Health is good ; disease is evil. But human body does not have to be unhealthy/evil if there is a disease present in it. If a disease is present in the body of man, it can appear unhealthy. A disease present in the body of man appears, and it is not if man craves for health. Man craves for health just as he craves for a friend who is, in himself, that which is good. Craving for health as for a friend, who is good in himself, is essential for getting well. But in order for health to appear in the body of man, it is not sufficient that health becomes man's friend, but also that man becomes a friend to health. Mutual friendship with health emerges from philosophical education. Philosophical education, leading an thoroughly good life, presupposes an effort which comprises the knowledge and the realization of true psychical and physical pleasures. Physical pleasure is a sense of physical fulfillment. If the body fills with that which is truly beautiful, then physical health occurs. Therefore physical health is associated with physical pleasure. It is has a sense of physical fulfilment which is pure, because it accepts the limit and shares the truth. Finally, Plato determines pure senses/pleasures as the fifth achievement of the good, which takes place immediately after knowledge and skill. Given that physical pleasure emerges from the sense of fulfilment of human body, in order to talk about pure physical pleasure, a sense of physical fulfilment has to be free from causes of all kinds of pain/disease and mixed pleasures. Pure senses of physical fulfilment accompany health. Those are pleasures that emerge from a harmonious union of the soul and the body. It is the sense of harmony and rhythm that is deterministic for man. The origin of pure sense is connected with the nature of basic integral parts of four original bodies. To that effect, the knowledge of health depends on understanding of the process of uniting fire, air, water and earth, and understanding of the causes of mixing of their elements. With the aid of this knowledge, man comprehends causes of physical diseases and in this way contributes to preservation of psychical health. Medicine cares for health of the body, and philosophy for health of the soul. Since philosophical education implies care for the body, philosophy is fundamentally concerned with medical knowledge. Medicine treats only those who appear ill, and not those who are ill. However, those who appear ill have to properly crave for health. That is, medicine and philosophy cannot fulfil their purpose if man craves for health only because he is unhealthy. A proper craving for health is an unconditional craving for that which is good in itself. Therefore, man has to crave for health just as a true philosopher craves for wisdom. In a mutual friendship with health, man becomes connected with beauty in itself. Beauty in itself can appear and be physically visible. It can cause in man's heart a sense of physical fulfilment. As such, it induces remembrance of the original good and love of the good. The presence of beauty in the body is the presence of health. A doctor tries to distinguish people who crave for physical pleasure in a proper way from those who crave for physical pleasure in a vicious way. For this reason, medicine is a skill which properly distinguishes between beautiful/noble and ugly/vicious physical cravings and pleasures. The latter distinguishing presupposes the knowledge of the nature of craving: what is it like, how big it is, how does it occur, how does it deteriorate, so in a practical sense a doctor is the one who knows how to free a man from vicious cravings and produce noble ones.



POVEZANOST RADA


Projekti:
122-1300990-2617 - Bioetika i filozofija povijesti (Jelkić, Vladimir, MZOS ) ( POIROT)

Ustanove:
Filozofski fakultet, Osijek

Profili:

Avatar Url Ante Čović (mentor)

Avatar Url Marko Tokić (autor)


Citiraj ovu publikaciju

Tokić, Marko
Odnos života i zdravlja u Platonovoj filozofiji, 2010., doktorska disertacija, Filozofski fakultet, Zagreb
Tokić, M. (2010) 'Odnos života i zdravlja u Platonovoj filozofiji', doktorska disertacija, Filozofski fakultet, Zagreb.
@phdthesis{phdthesis, author = {Toki\'{c}, M.}, year = {2010}, pages = {203}, keywords = {Platon, du\v{s}a, tijelo, obrazovanje, \v{z}ivot, nenavist, zdravlje, \v{z}udnja, ugoda, lije\v{c}ni\v{s}tvo, filozofija}, title = {Odnos \v{z}ivota i zdravlja u Platonovoj filozofiji}, keyword = {Platon, du\v{s}a, tijelo, obrazovanje, \v{z}ivot, nenavist, zdravlje, \v{z}udnja, ugoda, lije\v{c}ni\v{s}tvo, filozofija}, publisherplace = {Zagreb} }
@phdthesis{phdthesis, author = {Toki\'{c}, M.}, year = {2010}, pages = {203}, keywords = {Plato, soul, body, education, life, envy, health, craving, pleasure, medicine, philosophy}, title = {Life, Health and Medicine in Plato's Philosophy}, keyword = {Plato, soul, body, education, life, envy, health, craving, pleasure, medicine, philosophy}, publisherplace = {Zagreb} }




Contrast
Increase Font
Decrease Font
Dyslexic Font