Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 621352

Poetički međuprostor Pétera Esterházyja: između kasnog modernizma i postmodernizma


Varga Oswald, Tina
Poetički međuprostor Pétera Esterházyja: između kasnog modernizma i postmodernizma 2010., doktorska disertacija, Filozofski fakultet, Osijek


Naslov
Poetički međuprostor Pétera Esterházyja: između kasnog modernizma i postmodernizma
(Peter Eszterhazy's Poetic Gap: The Period Between Late Modernism and Postmodernism)

Autori
Varga Oswald, Tina

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija

Fakultet
Filozofski fakultet

Mjesto
Osijek

Datum
22.10.

Godina
2010

Stranica
199

Mentor
Brlenić-Vujić, Branka

Ključne riječi
Pétera Esterházy; postmodernizam; srednjoeuropski književni prostor; identitet; autoreferencijalnost; intertekstualnost; mađarska književnost
(Peter Esterhazy; postmodernism; Central European literary area; autoreferentiality; intertextuality; identity; Hungarian literature)

Sažetak
Književno stvaralaštvo Pétera Esterházyja (1950.) pripada postmodernom prijelomu srednjoeuropskog prostora s naglaskom na povijesni kontekst tranzicijskih zemalja počevši od sedamdesetih godina 20. stoljeća pa sve do danas. Unutar tih odrednica imanentna povijest mađarskog romana u odnosu na svjetsku slijedi makrostrukturne procese prepletanjem odrednica kasnog modernizma i postmodernizma. U njima se jasno očituju obilježja temeljnih načela modernističke tradicije, ali i problematiziranja odnosa visoke i trivijalne književnosti. Osobitost Esterházyjeve proze očituje se u kreativnom odnosu prema pripovjedačkim formama i standardiziranom književnom jeziku. Neobično je sklon pravim pripovjedačkim skokovima s teme na temu, uzimajući materijal drugog pisca i kreirajući vlastitu priču, iznenadnim tematskim obratima. Isto tako, unošenjem živoga govora, radikalno revitalizira pripovjedni jezik, konfrontira vlastitu, dakle piščevu sudbinu s imaginativnim sudbinama svojih likova, vodi dijalog sa svim tradicijskim slojevima mađarske i svjetske književnosti, a sve to na čvrstim etičkim i estetičkim temeljima. Raspon njegove „originalnosti“ kreće se od izravnih navoda, očitih i skrivenih aluzija, do imitacija, pastiša, parafraza, pa sve do centona – pri čemu hibridnost žanrova doživljava svoj konačni vrhunac. Utvrđivanje pripadnosti jedinstvenog Esterházyjevog opusa na granici kasnog modernizma i postmodernizma, u kojem ga bogatstvo intertekstualnih, ali i autoreferencijalnih postupaka čine književnikom izrazito individualizirana stila, na tragu je određenja srednjoeuropskog postmodernističkog i postkolonijalnog proznog modela. Riječ je o sljedećim književnim djelima: Hrabalova knjiga (1990.), Čudnovati život ribice (1991.), Utvrda od bjelokosti (1991.), Pogled grofice Han-Han (1992.), Žena (1995.), Harmonia caelestis (2000.), Zastrašivanje strašila: antologija mađarske kratke priče (2001.), Poboljšano izdanje (2002.), Valoviti Balaton: antologija suvremene mađarske novele (2005.), Njemačka u šesnaestercu (2006.). Neposredni utjecaj povijesnog konteksta tranzicijskih zemalja navodi na usporedbu Esterházyjevog opusa s ostalim književnicima i pripadajućim djelima srednjoeuropskog književnog prostora: Franz Kafka, Proces (1925.) ; Bohumil Hrabal, Prvo šišanje (1974.) ; Gradić gdje je vrijeme stalo (1974.) ; Milan Kundera, Smiješne ljubavi (1968.) ; Šala (1967.) ; Jaroslav Hašek, Doživljaji dobrog vojnika Švejka za svjetskog rata (1912.) ; Italo Calvino, Nevidljivi gradovi (1972.) ; Umberto Eco, Otok prethodnog dana (1994.) ; Claudio Magris, Dunav (1986.) ; Zastrašivanje strašila: antologija mađarske kratke priče (2001.) ; Danilo Kiš Enciklopedija mrtvih (1983.) ; Valoviti Balaton: antologija suvremene mađarske novele (2005.) ; László Darvasi, Tajna svjetska reprezentacija (2006.) ; Slobodni udarac: nogometne priče (2006.) ; Miroslav Krleža, Zastave (1969.) ; Thomasa Manna Buddenbrookovi (1901.) ; i dr. Analiza i interpretacija srednjoeuropskog književnog prostora te njegovo književno-kritičko i historiografsko određenje ukazuje na prisutnost i relevantnost pojedinih fenomena suvremenog postmodernističkog stvaralaštva mađarskog književnika Pétera Esterházyja unutar povijesti svjetske književnosti.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filologija



POVEZANOST RADA


Ustanove
Filozofski fakultet, Osijek

Autor s matičnim brojem:
Tina Varga Oswald, (295660)