hrvatski

Elaborat o poljoprivrednim tlima u okolici odlagališta otpada Jakuševec

Cilj ovog elaborata analiza je stanja poljoprivrednog tla u okolici odlagališta Jakuševec. Tlo i poljoprivredna proizvodnja analizirani su na području oko odlagališta Jakuševec. Za korektno vrednovanje tla kao prirodnog resursa za poljoprivrednu proizvodnju, izvršeno je rekognosciranje stanja obrađivanih poljoprivrednih tala na 4 lokacije na udaljenosti do 300 m oko prostora odlagališta. Posebno za zonu utjecaja od približno 2 km od odlagališta izrađena je karta načina korištenja zemljišta. Izrađena je i karta točaka uzorkovanja tla, korištenjem ArcGIS programske aplikacije. U okviru analize načina korištenja zemljišta, u radijusu obuhvata od oko 2 km, na osnovu fotointerpretacije, a uz pomoć klasifikacije Corine Land Cover 2000, klasificirano je 13 klasa ukupne površine od 3749, 7 ha. Trinaest klasa smo s obzirom na način korištenja zemljišta tematski grupirali u 4 veće skupine, i u zoni utjecaja od približno 2 km oko odlagališta izračunali da: voda zauzima 4, 97 %, šuma 1, 59 %, poljoprivredno zemljište 48, 27 % i grad 45, 17 %. Ono što je važno naglasiti, a što govore i podaci jest da je poljoprivreda kao grana na ovom urbanom području itekako od velike važnosti, bez obzira na blizinu odlagališta otpada. Na poljoprivredno zemljište otpada čak 48, 3 % od ukupne promatrane površine, što čini 1810, 1 ha u radijusu od oko 2 km od odlagališta komunalnog otpada Jakuševec. Prema pedološkoj karti (OPK 1:50 000) na području okolice odlagališta otpada Jakuševec, utvrđeno je javljanje dviju pedosistematskih jedinica tla: Aluvijalna karbonatna pjeskovito ilovasta tla i Aluvijalna karbonatna, ponegdje slabo oglejena ilovasta tla. To su nerazvijena, hidromorfna tla, nastala plavljenjem rijeke Save, taloženjem nanesenog materijala, te su formirana kao duboke aluvijalne naslage prve-holocenske savske terase. Iako je 1964. godine izgrađen nasip za obranu od poplava rijeke Save, nakon čega više ne dolazi do plavljenja toga područja, ova tla i danas nose jak pečat aluvijalne sedimentacije. U okviru vrednovanja tla za poljoprivrednu proizvodnju (plodnost tla), vrijednosti kemijskih značajki na svim lokacijama uzorkovanja ukazuju de se vrijednosti reakcije tla, kreću u vrlo uskom rasponu od 7, 52 do 7, 55 i da je reakcija tla slabo alkalna. Vrijednosti sadržaja humusa u tlu također se kreću u vrlo uskom rasponu od 0, 4 % do 0, 7 % i tlo je jako slabo humozno. U pogledu biljci pristupačnog fosfora i kalija, u svim analiziranim uzorcima tlo je vrlo bogato opskrbljeno ovim hranjivima. Razina biljci pristupačnoga fosfora se uzima kao parametar koji ukazuje na intenzivnost načina korištenja tla, stoga izmjerene količine biljci pristupačnih hranjiva povezujemo s načinom korištenja tla s kojega su uzeti uzorci za analizu. Analizirano tlo se koristi u biljnoj proizvodnji i zbog toga je znatno bolje opskrbljeno biljci pristupačnim fosforom i kalijem. Analizirano tlo je srednje karbonatno s vrlo uskim rasponom vrijednosti od 18, 7 % CaCO3 do 21, 4 % CaCO3 i nezaslanjeno s vrijednostima električne provodljivosti ispod 2 dS/m. Tlo s obradivih površina (sva 4 uzorka) ima širok C:N odnos (39 - 52) što je u prvom redu posljedica primjene konvencionalne poljoprivrede na mjestu uzorkovanja, a što u stvari govore i analizirani parametri tj. tlo je dobro opskrbljeno dušikom, ali je i istodobno i jako slabo humozno. Na uzorkovanim obradivim tlima sadržaj sumpora u svim analiziranim uzorcima tla manji je od 0, 05 %. Određen je i sadržaj vodotopivih iona tla. Sadržaj bromida i litija bio je ispod granice detekcije u svim ispitivanim uzorcima tla. Vodena otopina tla obiluje svim ionima, sadržaj fluorida kretao se od 0, 78 - 1, 91 mg/kg, klorida od 10, 2 - 26, 0 mg/kg, nitrita od 12, 3 mg/kg - 16, 7 mg/kg, nitrata od 60, 4 - 213 mg/kg, sulfata od 14, 1 do 22, 6 mg/kg, fosfata od 20, 2 - 63, 8 mg/kg, natrija od 3, 57 - 13, 5 mg/kg, amonija od 1, 86 - 4, 73 mg/kg, kalija od 52, 1 - 120 mg/kg, magnezija od 25, 7 - 37, 5 mg/kg i kalcija od 251 - 276 mg/kg. S obzirom na mogućnost onečišćenja tla anorganskim onečišćenjima: teškim metalima i potencijalno toksičnim elementima, utvrđene su i vrijednosti navedenih ekološki rizičnih tvari u tlu. Vrijednosti 10 (7+3) teških metala u poljoprivrednim tlima oko odlagališta interpretirani su u odnosu na maksimalno dopuštenu količinu/koncentraciju (MDK) i to za teške metale: Cu, Zn, Cr, Ni, Pb, Cd i Hg prema Pravilniku o zaštiti poljoprivrednog zemljišta od onečišćenja (NN 32/10), dok je interpretacija vrijednosti za arsen, kobalt i molibden u tlu napravljena prema maksimalno prihvatljivom sadržaju (MPS) prema starom Pravilniku o zaštiti poljoprivrednog zemljišta od onečišćenja štetnim tvarima (NN 15/92). Rezultati pokazuju razmjerno širok raspon onečišćenosti tala teškim metalima. Sadržaj metala kreće se u granicama od I do V razreda onečišćenosti. Ako promotrimo sve analizirane uzorke tla u okolici odlagališta, utvrđujemo da je prema Pravilnicima o onečišćenju poljoprivrednog tla (NN 32/10 i NN 15/92) obradivo tlo (najmanje jedan od analiziranih uzoraka) u okolici odlagališta Jakuševec zagađeno - V. razred živom, onečišćeno (IV. razred) olovom i cinkom, velike onečišćenosti (III. razred) niklom, kromom i kadmijem, povećane onečišćenosti (II. razred) bakrom, arsenom i molibdenom i čistim tlom (I. razred) u pogledu kobalta. Za ispitivano područje može se na temelju izmjerenih koncentracija, statističke obrade podataka, razmatranja geološke građe terena (matičnog supstrata), pedoloških karakteristika te geokemijskog ponašanja elemenata u sekundarnom okolišu zaključiti da su vrijednosti koncentracija većine razmatranih teških metala ispod MDK vrijednosti (NN 32/10), te da su povećane vrijednost (veće od MDK) registrirane na nekim istraživanim lokacijama za živu, olovo, nikal i cink. Od ova 4 elementa za koje smo utvrdili vrijednosti veće od MDK vrijednosti, jako zabrinjavajući su Hg i Pb. Cink i nikal esencijalni su elementi i za biljke i za životinje i za ljude, dok Hg i Pb nisu, oni su isključivo toksični elementi za cijelu biosferu. Analizirane vrijednosti Ni u poljoprivrednom tlu u okolici odlagališta kreću se od 29 – 31 mg/kg, a Zn od 97-104 mg/kg. Prema Geokemijskom atlasu RH srednja vrijednost cinka u RH iznosi 99 mg/kg, a MDK vrijednost je 60 mg/kg, a srednja vrijednost nikla u RH iznosi 55 mg/kg dok je MDK vrijednost 30 mg/kg. Drugim riječima, želimo reći da su povišene vrijednosti (veće od MDK) i za nikal i za cink vjerojatno geogenog podrijetla, međutim mislimo da ih svakako treba redovito nadzirati i pratiti. Stoga svakako preporučamo kontinuirani nadzor koncentracije Ni (i Zn) u poljoprivrednim tlima, ali i u biljnom materijalu, nadasve zbog činjenice da je Ni vrlo jako mobilan i u tlu i u biljkama. Definitivno smo utvrdili povećan sadržaj žive i olova u ispitivanim obradivim tlima u odnosu na prirodne koncentracije, i trend smanjenja koncentracije Pb i Hg s udaljenošću od odlagališta. Za sadržaj žive, ali i olova potrebna su dodatna detaljnija istraživanja i mjerenja in situ, te nužno postavljenje sustava za trajni monitoring tla, ali i biljnog materijala, te hitno isključivanje površina iz bilo kakve biljne proizvodnje namijenjene ishrani ljudi i stoke. Ukoliko se zemljište nadalje misli koristiti kao poljoprivredno potrebno je provesti detaljno utvrđivanje prostornog rasporeda kontaminacije tla, osmisliti program monitoringa, a po potrebi i sanacije i prenamjene tla. Prema čl. 16, stavku 2, Zakona o zaštiti okoliša (NN 110/07) javnost ima pravo na pravodobno obavješćivanje o onečišćavanju okoliša, uključujući informacije o opasnim tvarima i djelatnostima, informacije o poduzetim mjerama i s tim u svezi pristup podacima o stanju okoliša. Smatramo da istraživanja kemijskih parametara u tlu treba proširiti kako na dodatnu dubinu uzorkovanja (30-60 cm), tako i na veći broj lokacija (planski raspoređenih u prostoru) tj. poljoprivrednih ploha (na različitim udaljenostima) u okolici odlagališta otpada (sjeveroistočno i jugoistočno, s obje strane obale rijeke Save), ali i na uzgajane biljke (monitoring biljnog materijala) putem kojih se teški metali iz tla mogu uključiti u lanac animalne i humane ishrane. Na taj način dobio bi se uvid u horizontalnu i vertikalnu distribuciju onečišćenja kao i intenzitetu onečišćenja, te potencijalnoj količini unosa u hranidbeni lanac.

tlo; način korištenja tla; kemijske značajke tla; poljoprivreda

nije evidentirano