hrvatski

Hrvatski domovinski rat u zrcalu demografije

Ratove ubrajamo među najznačajnije destabilizacijske čimbenike kretanja i razvoja stanovništva, jer su oni zbog veličine i strukture demografskih gubitaka jednom od temeljnih odrednica depopulacijskih procesa u gotovo svim sastavnicama populacijskog razvoja, naročito u promjeni broja stanovnika, kretanju rodnosti i smrtnosti stanovništvo te dobno-spolnom sastavu populacije područja koje je, izravno ili neizravno, bilo zahvaćeno ratnim aktivnostima i stradanjima. Znanstvena, metodološki utemeljena raščlamba demografskih gubitaka u ratovima, ključna je u prevladavanju mogućih dnevno-političkih ili drugih zlouporaba ratnih žrtava, koje često puta opterećuju ili posve onemogućavaju objektivan i argumentiran govor o njima. Temeljno polazište svakog pristupa problemu istraživanja demografskih ratnih gubitaka, neovisno o znanstvenom području ili njegovoj interdisciplinarnosti i/ili multidisciplinarnosti, pa tako i Hrvatskog domovinskog rata, jest primjena objektivnih znanstvenih kriterija i znanstveno verificirane istraživačke metodologije. U tom kontekstu od osobite je važnosti poznavati: terminologiju (pojmovnik) demografskih gubitaka, metode demografskih i ne-demografskih istraživanja ratnih gubitaka, vrstu, dostupnosti i pouzdanost izvora podataka i druge (primjerice, arhivske) građe, opći demografski, društveni i povijesno-politički kontekst koji je doveo do ratnoga sukoba, a time i žrtava te prostornu i vremensku dinamiku/selektivnost gubitaka kao i njihov kompleksan utjecaj na mirnodopska demografska kretanja po završetku ratnog stanja.

Hrvatska; Hrvatski domovinski rat; demografski gubitci; demografske posljedice

nije evidentirano