hrvatski

Uvod u analitičku kemiju I. dio

U ovom djelu, nakon uvodnih poglavlja u kojima je dat prikaz kemijske stehiometrije, obrada rezultata mjerenja te osnovne osobine elektrolita, razmatrana je kemijska ravnoteža s naglaskom na analitičku primjenu. U okviru poglavlja kemijska ravnoteža uveden je pojam vertikalnog dijagrama od značaja za kvalitativna predviđanja dominirajućih kemijskih vrsta u složenim analitičkim sustavima, pri zadanim eksperimentalnim uvjetima. Ostala poglavlja knjige obrađuju homogene kemijske ravnoteže od posebnog značaja za analitičku kemiju kao što su: kiselo-bazne ravnoteže, ravnoteže nastajanja kompleksa te oksidacijsko-redukcijske ravnoteže. Svaka od navedenih ravnoteža obrađena je na način da su razmatrane njene osobnosti te analitička iskoristivost, pri čemu je korištenjem dostupnih podataka računata potpunost razmatrane ravnoteže bez utjecaja ili uz utjecaj paralelnih reakcija. Procjena stupnja potpunosti reakcije u realnim uvjetima uz prisutnost mogućih interferencija značajan je korak kod optimiranja uvjeta za razvijanje kvantitativnog analitičkog signala. Saznanja o pojedinoj homogenoj ravnoteži, nadograđena su u narednom poglavlju teorijskim razmatranjem mogućnosti titrimetrijskih (volumetrijskih) određivanja odabranog analita, kod čega ta dva susjedna poglavlja čine jednu zajedničku kvalitativno-kvantitativnu cjelinu, što olakšava svrsishodno povezivanje te usvajanje nastavne građe. Svako poglavlje titrimetrijskih određivanja popraćeno je računalnim i grafičkim simuliranjem krivulja titracije te teorijskim razmatranjem izbora povoljnog indikatora za indiciranje završne točke titracije. Kod tumačenja analitičke iskoristivosti kemijskih ravnoteža, uz teorijska razmatranja, dati su i primjeri razmatranih ravnoteža u ljudskome organizmu i okolišu.

Kemija ; analitička kemija ; homogene ravnoteže ; kiselo-bazne ravnoteže ; ravnoteže formiranja kompleksa ; oksidacijsko-redukcijske ravnoteže.

nije evidentirano