Nalazite se na CroRIS probnoj okolini. Ovdje evidentirani podaci neće biti pohranjeni u Informacijskom sustavu znanosti RH. Ako je ovo greška, CroRIS produkcijskoj okolini moguće je pristupi putem poveznice www.croris.hr
izvor podataka: crosbi !

Provjera trodimenzionalnog modela privatne svijesti o sebi (CROSBI ID 377299)

Ocjenski rad | doktorska disertacija

Huić, Aleksandra Provjera trodimenzionalnog modela privatne svijesti o sebi / Željka Kamenov (mentor); Zagreb, Filozofski fakultet u Zagrebu, . 2012

Podaci o odgovornosti

Huić, Aleksandra

Željka Kamenov

hrvatski

Provjera trodimenzionalnog modela privatne svijesti o sebi

Dosadašnja istraživanja privatne svijesti o sebi, koja pretpostavljaju da je ona jednodimenzionalna i da svoju pažnju istovremeno usmjeravamo na sve aspekte sebe, obiluju kontradiktornim nalazima koji upućuju na to da se radi o složenom konstruktu. Na složenu strukturu upućuju i istraživanja strukture i dinamike samopoimanja koja su do sada bili zanemarena u području istraživanja privatne svijesti o sebi. Glavni cilj ovog rada bio je utvrditi usmjeravamo li svoju pažnju na sve svoje unutarnje aspekte ili se pojedinci razlikuju u sklonosti usmjeravanja pažnje na različite aspekte sebe - neki se više usmjeravaju na svoje kognicije, neki na emocije, a neki na tjelesne osjete. Pretpostavljamo da će se pojedinci razlikovati u izraženosti pojedine dimenzije, pri čemu je moguće da neki svoju pažnju usmjeravaju na kombinaciju od dviju dimenzija, dok neki pažnju mogu usmjeravati na sve tri postulirane dimenzije. Istraživanje je provedeno u tri dijela. U prvom dijelu, čiji cilj je bio konstruirati novi upitnik namijenjen mjerenju privatne svijesti o sebi kao trodimenzionalnog konstrukta, sudjelovalo je ukupno 836 sudionika. Novorazvijeni instrument je pouzdan, stabilne trofaktorske strukture, a dobiveni nalazi govore u prilog njegove konstruktne valjanosti. Kroz dvije istraživačke studije, provedene na ukupno 359 sudionika, cilj je bio utvrditi razlikuju li se pojedinci s više izraženom nekom dimenzijom privatne svijesti o sebi u strukturiranosti shema o sebi, brzini procesiranja informacija te dosjećanju informacija o istim aspektima sebe. Pojedinci s više izraženom svijesti o tjelesnim osjetima više su shematični za domenu tjelesnih osjeta, dok su oni s više izraženom svijesti o emocijama i/ili kognicijama podjednako shematični za osobine koje opisuju emocionalnu i kognitivnu domenu doživljavanja. Slično tome, nisu utvrđene razlike u brzini obrade informacija u ove dvije domene, što ukazuje da se radi o dvodimenzionalnom konstruktu. Nisu utvrđene značajne razlike u količini i točnosti dosjećanja različitih domena doživljavanja ovisno o izraženosti dimenzija privatne svijesti o sebi. Pojedinci s više izraženim svim dimenzijama privatne svijesti o sebi dosjećaju se više informacija i pri tome su točniji od pojedinaca s niže izraženim svim dimenzijama privatne svijesti o sebi, što pak pokazuje u smjeru jednodimenzionalnosti konstrukta. Rezultati ukazuju na situacijsku uvjetovanost efekata koje privatna svijest o sebi vrši na obradu i dosjećanje informacija o sebi te nameću pitanje predstavlja li konstrukt privatne svijesti o sebi situacijski ili kronični izvor individualnih razlika. Općenito, nalazi dovode u pitanje dosadašnje jednodimenzionalno gledanje na privatnu svijesti o sebi i pozivaju na uključivanje koncepta znanja o sebi u definiciju ovog konstrukta. Za krajnju potvrdu ili pobijanje trodimenzionalnog modela privatne svijesti o sebi nužna su buduća istraživanja.

privatna svijest o sebi; samopoimanje; sheme o sebi; brzina procesiranja informacija o sebi; dosjećanje informacija o sebi

nije evidentirano

engleski

A test of the three-dimensional model of private self-consciousness

nije evidentirano

private self-consciousness; self; self-schema; speed of processing information of self-relevant information; recall of self-relevant information

nije evidentirano

Podaci o izdanju

235

10.12.2012.

obranjeno

Podaci o ustanovi koja je dodijelila akademski stupanj

Filozofski fakultet u Zagrebu

Zagreb

Povezanost rada

Psihologija