Pretražite po imenu i prezimenu autora, mentora, urednika, prevoditelja

Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 620442

Naseljavanje Dioklecijanove palače


Marasović, Katja; Marasović, Tomislav
Naseljavanje Dioklecijanove palače // Munuscula in honorem Željko Rapanić / Jurković, Miljenko ; Milošević, Ante (ur.).
Zagreb ; Motovun ; Split: Sveučilište u Zagrebu ; Međunarodni istraživački centar za kasnu antiku i srednji vijek, Motovun, 2012. str. 93-113


Naslov
Naseljavanje Dioklecijanove palače
(Settling in Diocletian's Palace)

Autori
Marasović, Katja ; Marasović, Tomislav

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni

Knjiga
Munuscula in honorem Željko Rapanić

Urednik/ci
Jurković, Miljenko ; Milošević, Ante

Izdavač
Sveučilište u Zagrebu ; Međunarodni istraživački centar za kasnu antiku i srednji vijek, Motovun

Grad
Zagreb ; Motovun ; Split

Godina
2012

Raspon stranica
93-113

ISBN
978-953-6002-67-2

Ključne riječi
Dioklecijanova palača, kasna antika, rani srednji vijek, Gynaeceum Iovense
(Diocletian's Palace, Late Roman period, Early Middle Ages, Gynaeceum Iovense)

Sažetak
Koristeći se rezultatima istraživanjem Dioklecijanove palače, autori su došli do mekih zaključaka koji pridonose poznavanju naseljenja te građevine u višestoljetnom procesu pretvaranja careve rezidencije u grad kao o temi kojom su se bavili i mnogi drugi istraživači. Razlučili su pri tome dva osnovna razdoblja: kasnoantički kontinuitet života u Palači poslije Dioklecijanove smrti, te samo pretvaranje rezidencije poganskog cara u pravi kršćanski grad. Iz prvog razdoblja valjalo je prije svega razmotriti pitanje koje se javilo posljednjih godina tezom po kojoj bi, oslanjajući se na povijesno vrelo u kojem se spominje procurator gynaecei Ioviensis Dalmatiae Aspalatho, sama Palača bila građena kao svojevrsni industrijski pogon tkaonice sukna. Kao i neki drugi istraživači koji su se bili okupili na međunarodnom kongresu o Diioklecijanu, tetrarhiji i Dioklecijanovoj palači, održanom u Splitu 2005. godine, autori ovog priloga nisu mogli prihvatiti takvu pretpostavku. Povijesno vrelo koje spominje Gyneceum ne locira ga izričito u Palaču nego u naselje Spalatum, a i svo dosadašnje poznavanje carske rezidencije u Splitu sa svojim višestrukim osobinama: vojničkim, rezidencijalnim, ceremonijalnim, kultnim, infrastrukturalnim i drugim u suprotnosti je s pretpostavkom da bi svrha te rezidencije bila tkaonica. U ovom prilogu izneseni su i tehnički podaci o vodovodu i kanalizaciji koji ne idu u prilog pretpostavci o tkaonici kao namjeni Dioklecijanove palače. Istraživanje Dioklecijanove palača, koje se vodilo posljednjih desetljeća dopunilo je poznavanje života u Palači poslije Dioklecijanove smrti daljnim nalazima grobova uz istočni zid, datiranjem pojedinih objekata i prostora same Palače u poslijedioklecijanovo doba poput mozaika istočno od Vestibula zapadnih, a možda i istočnih "termi", a došlo je i do znatnog napretka u proučavanju prostora izvan carske rezidencije poput područja Manuša, gdje su otkriveni značajni ostaci antičkog Spalatuma, uključujući i starokršćanske bazilike s krstionicom. Istraživanjem drugog razdoblja, tj. same transformacije Palače u grad također je došlo do novih saznanja koja se odnose prije svega na postupak nove izgradnje. Uz poznate preobrazbe antičkih građevina za potrebe novoga grada poput pretvaranja careva Mauzoleja u kršćansku katedralu sv. Marije (sv. Dujma) ili Malog hrama u krstionicu, u posljednje vrijeme dobiveni su podaci o korištenju malog okruglog hrama za predromaničku crkvu, definirn je položaj i izgled prve nadbiskupske palače, smještene u istočnom dijelu careva stana s crkvama sv. Nikole, sv. Marija i sv. Ivana Evanđelista, a definirana je i ranosrednjovjekovna crkva sv. Stošije nad Južnim vratima Palače. Značajna su bila i istraživanja u jednom od kubikula zapadno od Triklinija, gdje su pronađeni (i djelomično obnovljeni) ostaci sv. Andrije, jedne od najranijih crkava ranosrednjovjekovnog Splita. Napredak je ostvaren i u poznavanju zvonika nad ulazima u Palaču, jer su uz poznate zvonike nad sjevernim i zapadnim vratima definirani i oni nad južnim (sv. Stošije) i istočnim vratima (sv. Apolinara), a naslućen je i ranosrednjovjekovni zvonik katedrale. Na temelju višegodišnjeg proučavanja prostornog razvoja građevinskih sklopova unutar Dioklecijanove palače moguće je definirati ranosrednjovjekovnu parcelaciju. Postupnom izgradnjom kroz nekoliko se stoljeća usitnio antički raster, progustila mreža ulica, a Palača je postala grad s više od 400 kuća izuzevši crkveni posjed. Novoformirane su ulice gotovo u pravilu položene kroz vrata velikih antičkih prostorija prateći ranije prometne tokove. Utvrđena su tri tipa najranijih nastambi s obzirom na složenost građevnih zahvata. To su: a) Kuće smještene u antičkim presvođenim prostorima iziskivale su najmanje novih intervencija u prenamjeni prostora ; b) Za kuće prislonjene uz antičke zidove bila su potrebna veći građevni zahvati, dok su se c) Kuće na antičkim ulicama gradile od temelja do krova. Kad se ispunio sav raspoloživi građevni prostor unutar Palače započela je izgradnja prvog suburbija s njezine sjeverozapadne strane oko crkve sv. Ciprijana.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Arhitektura i urbanizam, Arheologija



POVEZANOST RADA


Ustanove
Arhitektonski fakultet, Zagreb,
Fakultet građevinarstva, arhitekture i geodezije, Split

Profili:

Avatar Url Tomislav Marasović (autor)

Avatar Url Katja Marasović (autor)

Citiraj ovu publikaciju

Marasović, Katja; Marasović, Tomislav
Naseljavanje Dioklecijanove palače // Munuscula in honorem Željko Rapanić / Jurković, Miljenko ; Milošević, Ante (ur.).
Zagreb ; Motovun ; Split: Sveučilište u Zagrebu ; Međunarodni istraživački centar za kasnu antiku i srednji vijek, Motovun, 2012. str. 93-113
Marasović, K. & Marasović, T. (2012) Naseljavanje Dioklecijanove palače. U: Jurković, M. & Milošević, A. (ur.) Munuscula in honorem Željko Rapanić. Zagreb ; Motovun ; Split, Sveučilište u Zagrebu ; Međunarodni istraživački centar za kasnu antiku i srednji vijek, Motovun, str. 93-113.
@inbook{inbook, year = {2012}, pages = {93-113}, keywords = {Diocletian's Palace, Late Roman period, Early Middle Ages, Gynaeceum Iovense}, isbn = {978-953-6002-67-2}, title = {Settling in Diocletian's Palace}, keyword = {Diocletian's Palace, Late Roman period, Early Middle Ages, Gynaeceum Iovense}, publisher = {Sveu\v{c}ili\v{s}te u Zagrebu ; Me\djunarodni istra\v{z}iva\v{c}ki centar za kasnu antiku i srednji vijek, Motovun}, publisherplace = {Zagreb ; Motovun ; Split} }