hrvatski

Dva iznimno važna međunarodna znanstvena skupa: Hrvatsko glagoljaštvo u europskom okružju (Krk, 5. – 6. X. 2012.) i Hrvatska ćirilična baština (Zagreb, 26. – 27. XI. 2012.)

Dva iznimno važna međunarodna znanstvena skupa: Hrvatsko glagoljaštvo u europskom okružju (Krk, 5. – 6. X. 2012.) i Hrvatska ćirilična baština (Zagreb, 26. – 27. XI. 2012.) U organizaciji Staroslavenskog instituta, Krčke biskupije i Katoličkog bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, a pod pokroviteljstvom Hrvatskog sabora i uz financijsku pomoć Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta Republike Hrvatske te Grada Krka 5. i 6. listopada 2012. u gradu Krku održan je međunarodni znanstveni skup Hrvatsko glagoljaštvo u europskom okružju. Poticaj organizaciji i održavanju skupa bila je 110. obljetnica utemeljenja Staroslavenske akademije u Krku, odnosno 60. obljetnica osnutka i rada Staroslavenskog instituta u Zagrebu. Stoga je ovaj skup okupio brojne domaće i inozemne znanstvenike, njih više od četrdeset. Prisjetimo se da je prvi takav skup – u povodu 90. obljetnice osnutka Staroslavenske akademije u Krku, pod nazivom Staroslavenska akademija i njezino značenje, bio održan u Zagrebu i Krku od 18. do 21. studenoga 1992. godine. Radovi toga skupa tiskani su u časopisu Staroslavenskoga instituta Slovo. Drugi u istome nizu, od 2. do 6. listopada 2002., bio je međunarodni znanstveni skup Glagoljica i hrvatski glagolizam – u povodu 100. obljetnice Staroslavenske akademije i 50. obljetnice Staroslavenskog instituta – svečano otvoren u Zagrebu, a potom nastavljen u gradu Krku. Opsežan i vrlo vrijedan zbornik toga skupa tiskan je 2004. godine. Međunarodni znanstveni skup Hrvatsko glagoljaštvo u europskom okružju otpočeo je s radom u petak, 5. listopada 2012., u krčkom hotelu Dražica svečanim otvorenjem i pozdravnim govorima organizatora i uglednih gostiju. Predsjednici Organizacijskog odbora skupa bili su dr. sc. Marica Čunčić, ravnateljica Staroslavenskoga instituta u Zagrebu, mons. Valter Župan, biskup krčki, i prof. dr. sc. Tonči Matulić, dekan Katoličkoga bogoslovnog fakulteta, a članovi dr. sc. Vesna Badurina Stipčević, dr. sc. Anto Barišić, prof. dr. sc. fra Petar Bašić, dr. sc. Anton Bozanić, prof. dr. sc. Milan Mihaljević, dr. sc. Sandra Sudec i doc. dr. sc. Franjo Velčić, dok je administrativne poslove obavila Marina Šantić, dipl. oecc. Uvodno izlaganje – Hrvatska književnost srednjega vijeka u literarnoj civilizaciji latinske Europe – održala je ugledna hrvatska filologinja, književna povjesničarka i kritička hagiografkinja Ivanka Petrović. Slijedila su potom izlaganja Josipa Bratulića Josip Vajs – učenik i učitelj hrvatskih glagoljaša, Krasimira Stančeva Važnost hrvatskoglagoljskih spomenika nedavno pronađenih u Italiji (Красимир Станчев, Значението на хърватските глаголически паметници, намерени в последно време в Италия), Franje Velčića Talijansko-hrvatska polemika o glagoljici i vatikanska diplomacija početkom XX. stoljeća, Marice Čunčić Glagoljska paleografija u europskom kontekstu, Heinza Miklasa i Dane Hürner Zapadni elementi u sinajskim glagoljskim rukopisima (Zu den westlichen Elementen in den sinaitischen glagolitischen Handschriften) te Anice Nazor Još jedan primjerak rijetke glagoljske inkunabule – Brevijara Blaža Baromića iz 1493. godine. Nakon kraće stanke referirali su Giorgio Ziffer Hrvatskoglagoljska tradicija u Vita Constantini (La tradizione glagolitica croata della Vita Constantini), Anton Bozanić Glagoljske matice Cresa i Lošinja i Slavko Kovačić Glagoljski spomen-natpisi postavljeni na nekim crkvama Splitsko-makarske nadbiskupije na smjeni 19. i 20. stoljeća. U poslijepodnevnom dijelu izlagali su Emilija Crvenkovska predavanjem Veze između hrvatskoglagoljske i makedonske pismenosti, Mateo Žagar, Ivana Eterović i Blanka Ceković (referent) Grafematika i grafetika Kožičićeva misala, Savva M. Miheev Stari ruski glagoljski natpisi: 11 novopronađenih iz Novgoroda (Савва М. Михеев, Древнерусские глаголические надписи: 11 новых находок из Новгорода), Anica Vlašić-Anić Riječka zbirka FgCapVla – novootkriveni glagoljski, latinski i hebrejsko-aramejski fragmenti na pergameni, Svetlana O. Vjalova Glagoljski spomenici iz XV. stoljeća u Petrogradu (Светлана О. Вялова, Глаголические памятники XV века в Санкт-Петербурге) te Ivan Botica i Tomislav Galović Hrvatskoglagoljski notarijat u europskom kontekstu. U nastavku rada slijedili su referati Ljiljane Mokrović Europski vidici u istraživanjima Marije Pantelić, Ivane Eterović Glagoljaške teme Nikole Žica, Martine s. Ane Begić Prijateljstvo Andrije Živkovića i Svetozara Ritiga, Kristijana Kuhara Franjevci trećoredci glagoljaši – učitelji glagoljice, Tomislava Galovića Tko je 'Opatъ Petarъ Rogovski' iz kalendara-nekrologa glagoljične Regule sv. Benedikta? i Antonija Magdića Kako je digitalizirana građa Staroslavenskog instituta. Potom je slijedila rasprava. Idući dan, u subotu, 6. listopada 2012., jutarnja je sekcija otpočela referatom Vesne Badurina Stipčević Priča o Premudrom Akiru u hrvatskoglagoljskom Petrisovu zborniku (1468.), a zatim su slijedili Johannes Reinhart predavanjem Hrvatskoglagoljsko Čtenie ot zlih žen, njegov staroslavenski i grčki izvornik (CPG 7746), Marija-Ana Dürrigl i Andrea Radošević Signali usmenosti hrvatskoglagoljske pripovjedne i propovjedne proze, Petar Bašić Dies irae u hrvatskim prijevodima, Antonija Zaradija Kiš Bestijarijski pabirci u Akademijinim rukopisima IVa48 i IIIa15, Petra Stankovska Odnos sadržaja sačuvanih hrvatskoglagoljskih i latinskih srednjovjekovnih brevijara i Josip Vučković ‘Jur ne plači ni već cvili’ – tko sve plače u starohrvatskim planktusima. Nakon kraće stanke rad skupa nastavljen je ovim izlaganjima: Iskra Hristova-Šomova Usporedba između nekih ključnih kršćanskih pojmova u hrvatskoglagoljskoj i ćiriličnoj tradiciji (Искра Христова-Шомова, Съпоставка между названията на някои основни християнски понятия в хърватската глаголическа и в кирилската традиция), Jasna Vince Sto i desetь lêtь: Brojevi 10 i 100 u hrvatskoglagoljskim tekstovima, Tanja Kuštović Fonološka adaptacija imena u Kožičićevu misalu, Kateřina Spurná Načini prevođenja pasivnih oblika i konstrukcija u glagoljičnoj Reguli svetoga Benedikta, Marinka Šimić i Liljana Makarijoska (referent) Leksik hrvatskoglagoljskoga psaltira u usporedbi s psaltirima makedonske redakcije. Nakon uobičajene rasprave u poslijepodnevnoj sekciji održana su sljedeća izlaganja: Ana Kovačević Sveze s leksemima kruhь i hlêbь u hrvatskoglagoljskim tekstovima, Milan Mihaljević O jeziku 2. vrbničkoga brevijara, Sandra Sudec Pridjev kao zamjena za adnominalni genitiv u hrvatskom crkvenoslavenskom jeziku, Lucija Turkalj Sintaksa infinitiva u hrvatskoglagoljskom psaltiru i Jozo Vela Kompletivne rečenice uvođene veznikom da kao objekt uz modalne glagole u hrvatskome crkvenoslavenskome jeziku. Nakon svih programom predviđenih i podnesenih izlaganja otvorena je kraća rasprava o pojedinim referatima ili nekim načelnim pitanjima te istaknuta važnost daljnjih istraživanja hrvatskoga glagoljaštva. Nažalost, u radu skupa bili su spriječeni sudjelovati Tomislav Mrkonjić (Ritigova Promemoria ad S. Sedem quoad negotia ecclesiastica /1919./), Margaret Dimitrova (Lections from the Books of Kings in Croatian Glagolitic and Other Mediaeval Slavonic Manuscripts), Aleksandra Gjurkova (Александра Ѓуркова, Конјункциските средства во евангелскиот текст: споредбени аспекти), Olga A. Akimova (Ольга А. Акимова, Винодольский закон и право средневековой Европы) i Anatolij A. Turilov (Анатолий А. Турилов, Хорватская глаголица в «Славянской палеографии» С.М. Кульбакина). Nadamo se ipak da će i ova najavljena izlaganja biti publicirana u zborniku radova. Nakon službenog, znanstvenog dijela ovoga skupa slijedio je odlazak u Omišalj te Staroslavenska večernja u tamošnjoj župnoj crkvi. Za sudionike je bio upriličen i prijem kod krčkog biskupa Valtera Župana. Organizatorima treba iskreno čestitati na ukupnoj realizaciji Hrvatskog glagoljaštva u europskom okružju, toga važnog međunarodnog znanstvenog skupa kojim je još jednom potvrđen visok međunarodni status hrvatske (paleo)slavistike i važnost baštine hrvatskoga glagoljaštva u cjelini i punini. *** Drugi znanstveni skup koji želimo ovdje predstaviti održan je u Zagrebu od 26. do 27. studenoga 2012. godine. Riječ je o međunarodnom znanstvenom skupu Hrvatska ćirilična baština upriličenom u povodu 500. obljetnice tiskanja prve hrvatske ćirilične knjige Od blažene gospođe ofičje (Venecija, 1512.). Napomenimo uzgred da je prema prvotnoj nakani organizatora skup trebao biti održan u Dubrovniku, što je logična i izravna poveznica s obljetnicom koja se ovim skupom obilježavala, no iz financijskih razloga moralo se odustati od toga. Ovaj hvale vrijedan međunarodni znanstveni skup – koji smo u Hrvatskoj čekali gotovo cijelo stoljeće! – organizirao je Razred za filološke znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Organizacijski odbor skupa činili su akademik Stjepan Damjanović, ujedno predsjednik Odbora, te članovi akademik August Kovačec, akademkinja Anica Nazor, akademik Nenad Vekarić i prof. dr. sc. Mateo Žagar. Prije održavanja skupa Hrvatska ćirilična baština objavljen je vrlo važan i sadržajan intervju prof. dr. sc. Matea Žagara s Katedre za staroslavenski jezik i hrvatsko glagoljaštvo Odsjeka za kroatistiku Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Intervju je – pod naslovom Hrvatska ćirilica dio je bogatstva hrvatske povijesne raznolikosti – objavljen u matičinom Vijencu, a razgovor je vodila Mira Muhoberac. Istaknuli bismo ovom zgodom nekoliko važnih činjenica iznesenih u tome tekstu: Šutnja oko 500. obljetnice našega ćiriličkog prvotiska rječito je upozorila da nešto u koncepciji naše filologije nije u redu, ali isto tako da i u široj javnosti, umjesto ponosa, postoji stanovit zazor prema trećemu hrvatskom pismu / Osnovna namjera skupa jest intenzivirati proučavanje zanemarenoga ćiriličkog korpusa u svim aspektima te time osvijestiti njegovu uključenost u hrvatsku povijest i kulturu / Ćirilica nije služila kao neko rezervno pismo, samo gdjegdje, i to u odabranim prilikama, već upravo suprotno, bila je ona dominantno hrvatsko pismo na široku prostoru / Spremni smo potisnuti i dio sebe samo kako bismo izbjegli strah od poistovjećivanja s onom kulturom u ime koje se nerijetko negirala naša. Tako je ovaj intervju bio zapravo najbolja moguća uputnica u skup koji je slijedio. Međunarodni znanstveni skup Hrvatska ćirilična baština otpočeo je s radom u ponedjeljak, 26. studenoga 2012., u Velikoj sjedničkoj dvorani palače HAZU u Zagrebu. Nakon otvaranja skupa i pozdravnih govora, od kojih svakako treba izdvojiti onaj predsjednika HAZU Zvonka Kusića i tajnika Razreda za društvene znanosti HAZU Tomislava Raukara, dva uvodna izlaganja održali su Stjepan Damjanović i Anica Nazor. U prvom je ponuđen panoramski pregled Hrvatske ćirilične baštine u povijesti hrvatske kulture i njezina mjesta u hrvatskoj filologiji, a u drugom je podrobno predstavljen Dubrovački ćirilski molitvenik iz 1512. godine. Napomenimo ovdje da je u pripremi faksimil i kritičko izdanje ovoga molitvenika koji je tiskan 1512. u Veneciji u tiskari Giorgio Rusconi pod naslovom Od blažene gospođe ofičje (140 listova, veličine 15, 2 x 10, 2 cm). Do danas su poznata, tj. očuvana samo tri primjerka koja se čuvaju u Parizu, Oxfordu i Washingtonu, no samo je pariški primjerak potpun. Nakon uvodnih izlaganja slijedila su redom sljedeća: Dragica Malić Suodnos tiskanoga Ćiriličkoga dubrovačkog molitvenika i rukopisnoga latiničnoga Drugoga vatikanskog, Mateo Žagar i Kristian Paskojević Ćiriličke isprave dubrovačke kancelarije XV. st. između minuskule i kurziva, Mario Grčević Značenje izraza »lingua serviana» u dubrovačkim spisima XV. stoljeća, Amir Kapetanović Ćirilica i štokavština Dubrovačkoga dominikanskoga lekcionara: paleografski i jezični kontekst i Vuk-Tadija Barbarić Analiza prepisivačkih pogrešaka u dubrovačkim ćiriličkim prijepisima Bernardinova lekcionara. U poslijepodnevnom dijelu skupa referirali su Miroslav Palameta Kulturološki kodovi u srednjovjekovnoj bosaničkoj epigrafici, Marinka Šimić Jezik i grafija bosansko-humskih natpisa, Lejla Nakaš Hrvatsko-bosanska ćirilična korespondencija 16. i 17. stoljeća, Stjepan Duvnjak Bosanični rukopisi u knjižnici Franjevačkog samostana u Kraljevoj Sutjesci i Josip Bratulić Hrvatska ćirilica kao poslovno pismo. Nakon kraće pauze u nastavku su slijedili Josip Raos Ligature u Pripkovićevu evanđelju, Amira Turbić-Hadžagić Deklinacija neličnih zamjenica u bosansko-humskim poveljama s posebnim osvrtom na zamjenice s navescima: -zi, -r/-re i –i te Jagoda Jurić Kappel Matija Divković (1563-1631) i Sava Mrkalj (1783-1833) – reformatori ćirilice i najzad Kristijan Kuhar Liturgijska pripadnost evanđelistara kneza Miroslava. Nakon kraće diskusije završen je rad skupa toga dana. Nastavljen je sutradan, u utorak, 27. studenoga 2012., izlaganjima Darije Gabrić-Bagarić i Marijane Horvat Hrvatska bosanička baština u djelima bosanskih franjevaca 17. st., Milka Brkovića Neobjavljene poljičke ćirilične isprave, Josipa Lisca Šibenska dionica hrvatske ćirilične baštine, Ivana Botice i Marka Rimca Ćirilična pisma Dragomanske kancelarije u Zadru te Milice Lukić i Vere Blažević Tragom hrvatske ćirilične baštine u Slavoniji. Nakon kraćeg predaha referirali su Tanja Kuštović Jezik hrvatskog protestantskog ćiriličkog Novog zavjeta (1563) prema hrvatskoglagoljskoj tradiciji, Marijana Borić O jednom prirodoslovnom ćiriličnom rukopisu iz doba prosvjetiteljstva, Ivan Kosić Hrvatske ćirilične knjige u Zbirci rukopisa i starih knjiga Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu i Svetlana O. Vjalova Hrvatski ćirilični spomenici 16.-19. stoljeća u Petrogradu. Od najavljenih jedino nije održan referat Dubrovačke ćirilične oporuke iz 17. i 18. stoljeća autorice Ivane Lovrić Jović koja je, iz objektivnih razloga, bila spriječena sudjelovati u radu skupa. Inače, sažeci svih izlaganja tiskani su u popratnoj knjižici, a raspored izlaganja zasebno. Sumarno gledajući, u radu skupa sudjelovalo je ukupno 30 istraživača (25 referata) iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Austrije i Rusije - 18 iz Zagreba, 2 iz Osijeka, 2 iz Sarajeva, 2 iz Splita, 2 iz Zadra, 1 iz Beča, 1 iz Kraljeve Sutjeske, 1 iz Petrograda i 1 iz Tuzle. Skup je zatvorio njegov glavni organizator akademik Stjepan Damjanović, zahvalivši svima na sudjelovanju i izrazivši svoje zadovoljstvo rezultatima koja je polučio skup o našoj ćiriličnoj baštini. Nažalost, nije dugo trebalo i nije se dugo čekalo – isti dan kada je skup završen već su u elektroničkim medijima osvanule ocjene kao što su ove: ''Sad je i ćirilica hrvatska baština?!'' ili pak “Lešinarenje: Hrvati nam otimaju ćirilicu!” – u kojim možemo pročitati kako: “Naučni skup 'Hrvatska ćirilična baština' u Hrvatskoj akademiji znanosti i umetnosti (HAZU) predstavlja poznatu staru ideju Hrvata da je sve što je srpsko u stvari njihovo, ocenio je srpski lingvista Miloš Kovačević. Kovačević je rekao Srni da je čitava logika u vezi sa književnim jezikom Hrvata 'okrenuta naglavačke', s obzirom na to da je poznato da se počeci srpskog književnog jezika vezuju za ćirilicu, jer je prvi spomenik na narodnom jeziku povelja Kulina bana pisana ćirilicom.” Dio takvih neznanstvenih i politikantskih napisa (usp. “HAZU svojata Miroslavljevo jevanđelje” u beogradskoj Politici) osvanuo je i u našem tisku (“Optužba iz Beograda: Hrvati svojataju pravoslavnu baštinu” u zagrebačkom Jutarnjem listu). No, u skladu s onom starom izrekom, možemo samo konstatirati: Sapienti sat! Stoga vjerujemo da je ovaj skup zapravo tek prvi u nizu, tj. s pravom očekujemo da za, primjerice, pet godina budemo svjedoci skupa Hrvatska ćirilična baština II. jer je održani skup, ali još više građa koju čuvaju naši i pojedini inozemni arhivi te brojna neodgovorena i(li) otvorena pitanja najbolji pokazatelj opravdanosti nečega takvog.

Dva iznimno važna međunarodna znanstvena skupa: Hrvatsko glagoljaštvo u europskom okružju (Krk; 5. – 6. X. 2012.) i Hrvatska ćirilična baština (Zagreb; 26. – 27. XI. 2012.)

nije evidentirano