hrvatski

Utjecaj hidroenergetskog iskorištavanja i klimatskih promjena na krške rijeke u središnjoj Hrvatskoj

Krške rijeke u Hrvatskoj značajno su izmijenjene izgradnjom brana. Međutim, dugotrajni utjecaji brana i klimatskih promjena na krške rijeke su slabo istraženi, dok biološki učinci brana u Hrvatskoj nikad nisu istraživani. U ovom radu analizirani su kratkoročni učinci izgradnje nove velike brane hidroelektrane Lešće na Gojačkoj Dobri, završene u lipnju 2010. godine, na nizvodne zajednice makroskopskih beskralješnjaka. Također su analizirani i dugotrajni trendovi hidroloških i temperaturnih uvjeta u pet povezanih rijeka u središnjoj Hrvatskoj: ponornicama Ogulinskoj Dobri i Zagorskoj Mrežnici koje su podzemnim putem povezane s Gojačkom Dobrom, Tounjčicom i Mrežnicom. Nakon izgradnje hidroelektrane Gojak 1959. godine, smještene na izvoru Gojačke Dobre, prirodni režim protoka ovih rijeka značajno je izmijenjen. Analizom trendova temperature vode tijekom proteklih pedeset godina utvrđeno je postojanje značajnih trendova porasta temperature na tri hidrološke stanice na tri istraživane rijeke. Najizraženiji statistički značajan trend porasta temperature vode od 0, 49°C po desetljeću utvrđen je na donjem toku Mrežnice gdje je došlo do smanjenja protoka nakon izgradnje HE Gojak. Drastične promjene kvalitete vode i povećanog pronosa suspendiranih čestica uzrokovale su značajne promjene strukture i sastava zajednica makroskopskih beskralješnjaka u prvoj godini nakon izgradnje brane.Temeljem dobivenih rezultata predložene su mjere za poboljšanje ekoloških uvjeta istraživanih rijeka.

utjecaj brana; makroskopski beskralješnjaci; krške rijeke; hidrologija; klimatske promjene

nije evidentirano