hrvatski

Utjecaj geološke podloge na vegetacijske značajke predjela Borovača-Muć na južnim padinama Svilaje

U radu je prikazan utjecaj geološke podloge na vegetacijske značajke. Cilj istraživanja bio je usporednom analizom geološke podloge, uvidom u pedološke kartirane jedinice, prikazom energije reljefa i obradom novih podataka o bonitetu šumskog staništa utvrditi utjecaje geološke podloge na razvoj i stabilnost šumskih ekosustava na odabranom terenu. Za potrebe istraživanja matični supstrat bio je podijeljen u dvije skupine vapnenački (karbonatni) i matični supstrat oskudan s karbonatima (silikatni). Ovakva raznolikost podloge utjecala je na razvoj mnogih geomorfološkim oblika, hidrografije te na mnogobrojnu raznolikost vegetacije. Kako je odsjek osnovna jedinica rada (na kojem su prikupljeni i izračunati svi podaci o vegetaciji) bilo je potrebno svakom odsjeku dodijeliti podatak o geološkoj podlozi, pedološkom sastavu i stupnju erozije. Takvi odsjeci razvrstani su u ovisnosti o geološkoj podlozi. Zbog svoje raznovrsnosti lokalitet Borovača bio pogodan za poduzeta istraživanja jer se na njemu mogu pratiti naslage kronostratigrafskog raspona donji trijas (skit) – gornja jura (malm). Ovim radom potvrđen je slijed geoloških naslaga od donjeg dijela donjeg trijasa sajske naslage, kontinuirano do Lemeških naslaga gornje jure. Naslage gornje krede i foramniferski vapnenci eocena utvrđeni su samo na manjem lokalitetu Gradine. Istraživani lokalitet izrazito je bujično područje stoga je 1960. godine izrađen plan melioracije općine Muć koji obuhvaća pet melioracijskih objekata. Nizom provedenih radova saniran je prostor Mučkih bujica i erozija kao proces je zaustavljena. Pionirska vrsta crni bor na istraživanom lokalitetu dala je odličan protuerozijski doprinos i povećala vrijednosti drugih općekorisnih funkcija šume. Tako je u starijim sastojinama crnoga bora utvrđena sukcesija autohtone vegetacije (medunac, crni jasen, bijeli grab). U sastojinama je potrebno provoditi uzgojne radove koji će podržati rast klimazonalne vegetacije i omogućiti razvoj stabilnih šumskih ekosustava. Ovim istraživanjima utvrđena je rasprostranjenost crnog bora na geološkim podlogama različitog sastava, što nije utjecalo na vegetacijsku raznolikost sastojina ali je potvrdilo širokom amplitudom prilagodbe sastojina crnog bora. Zbog svojih karakteristika za crni bor se može reći da je „idealna pionirska vrsta“ na ovako surovim područjima. Potrebno je sačuvati dio odsjeka kao sjemenske sastojine crnoga bora za razvoj i pošumljavanje drugih ogoljenih površina.

geološka podloga; donji trijas - gornji malm; erozija; protuerozija; stabilnost šumskog ekosustava; crni bor Pinus nigra Arn.;

nije evidentirano