Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 619035

Alegorija onostranih putovanja u srednjovjekovnoj književnosti


Grmača, Dolores
Alegorija onostranih putovanja u srednjovjekovnoj književnosti // Nova Croatica, 6 (2012), 6; 129-169 (podatak o recenziji nije dostupan, članak, znanstveni)


Naslov
Alegorija onostranih putovanja u srednjovjekovnoj književnosti
(Allegory of the Otherworldly Journeys in Medieval Literature)

Autori
Grmača, Dolores

Izvornik
Nova Croatica (1846-8292) 6 (2012), 6; 129-169

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni

Ključne riječi
Alegorija putovanja; srednjovjekovne vizije; zagrobni život; čistilište; pakao; raj; topografija onostranosti
(Allegory of journey; medieval visions; the world beyond; purgatory; hell; heaven; otherworldliness topography)

Sažetak
U radu se na korpusu eshatoloških vizija zasvjedočenih i u hrvatskoj srednjovjekovnoj književnosti istražuju alegorijski elementi u stvaranju topografije zagrobnoga svijeta i alegorijsko tumačenje onostranih putovanja. Iako je vrhunac vizionarske tradicije Danteovo alegorijsko putovanje, vizije onostranosti koje mu prethode ne mogu se svrstati u žanr alegorije. Budući da je alegorija izuzetno važna i na kompozicijskoj i na hermeneutičkoj razini takvih tekstova, može se govoriti o alegoriji putovanja. Važnost književnog žanra vizija odražava se i u utjecaju na kršćansku eshatologiju, teološku disciplinu, i posebice na pučku duhovnost u kojoj je do danas velikim dijelom zadržan imaginarij onostranosti kakav je nastao u vizionarskoj tradiciji. Putovanje prostorima onostranosti prikazano je poput putopisa: slikama ovostranog putovanja. Sve eshatološke vizije u hrvatskome srednjovjekovlju imaju istu strukturu: putovanje – povratak i sve ističu važnost unutarnje preobrazbe, unutarnjeg odraza onostranog na ovozemaljsko putovanje. Iako vizije govore o eshatološkoj stvarnosti, izostaju teme poput Kristova ponovnog dolaska (paruzija), Posljednji sud, uskrsnuće tijela. Vizije u središte stavljaju događaj čovjekove osobne smrti i nastavak života u zagrobnome svijetu, alegorijski opis topografije onostranosti, kao i način budućeg bivanja. Takav je antropocentrični pristup u suvremenoj eshatologiji zamijenjen kristološkim, ali je put sigurna stizanja u raj ostao isti: činiti dobra djela – spas na onome svijetu zaslužuje se na ovome.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filologija



POVEZANOST RADA


Projekt / tema
130-1301070-1057 - Oniričko kao poetološki i antropološki problem (Dunja Fališevac, )

Ustanove
Filozofski fakultet, Zagreb

Autor s matičnim brojem:
Dolores Grmača, (264992)