Nalazite se na CroRIS probnoj okolini. Ovdje evidentirani podaci neće biti pohranjeni u Informacijskom sustavu znanosti RH. Ako je ovo greška, CroRIS produkcijskoj okolini moguće je pristupi putem poveznice www.croris.hr
izvor podataka: crosbi

Fiskalni deficit i javni dug: politika, teorija i empirija (CROSBI ID 333262)

Ocjenski rad | doktorska disertacija

Švaljek, Sandra Fiskalni deficit i javni dug: politika, teorija i empirija / Puljić, Ante (mentor); Zagreb, Ekonomski fakultet, Zagreb, . 2000

Podaci o odgovornosti

Švaljek, Sandra

Puljić, Ante

hrvatski

Fiskalni deficit i javni dug: politika, teorija i empirija

Doktorska disertacija "Fiskalni deficit i javni dug: Politika, teorija i empirija" može se podijeliti na dva dijela. U prvom se dijelu daje pregled teorijskih saznanja releventnih za područje fiskalnog deficita i javnog duga. U drugom se dijelu obrađuje slučaj današnje i moguće buduće zaduženosti javnog sektora Republike Hrvatske. U empirijskom se dijelu prvo opisuje i, na osnovi podataka državne financijske statistike, analizira fiskalna politika i politika zaduživanja javnog sektora Republike Hrvatske. Nakon toga se konstruiraju jednostavni pokazatelji zaduženosti, i pomoću njih se zaduženost Republike Hrvatske uspoređuje sa zaduženošću odabranih zemalja. Potom se primjenjuju jednostavne metode ocjene održive politike javnog duga i vanjskog duga Republike Hrvatske, objašnjene u teorijskom dijelu rada. Kretanje vanjskog i javnog duga u narednih petnaestak godine, uz pretpostavku ceteris paribus, također se projicira metodama iz teorijskog dijela rada. Rezultati projekcije prikazani su grafički. Konačno, ocjene su parcijalnih elastičnosti, koje su potrebne za utvrđivanje mogućeg financiranja države putem monetizacije te zaduživanja u zemlji i inozemstvu, izvedene iz ocjene parametara funkcije potražnje za novcem i funkcije izvozne potražnje. Kao što je spomenuto, rad započinje teorijskim dijelom. Svrha je tog dijela dati odgovore ne sljedeća pitanja: 1. Koji su uzroci nastanka deficita i zašto se država zadužuje? Odgovor na ovo pitanje pruža ogranak političke ekonomije koja se bavi odrednicama fiskalnog deficita i javnog duga. Osnovni su nalazi političke ekonomije fiskalnog deficita i javnog duga sažeto prikazani u Poglavlju 1. 2. Ako država dozvoli nastanak fiskalnog deficita, te ako taj deficit odluči pokrivati zaduživanjem, kakve to učinke ima na ostale makroekonomske veličine i, što je najvažnije, kakve to posljedice ima na gospodarski rast? Odgovora se na ovo pitanje nalazi u Poglavlju 2.1. U tom se poglavlju ukazuje na očekivani smjer djelovanja fiskalnog deficita i javnog duga na temeljne makroekonomske veličine: proizvodnju, privatnu štednju, privatne investicije, kamatnjak, cijene, neto izvoz i potrošnju. Ta su djelovanja obrađena u skladu sa stajalištima triju suvremenih makroekonomskih škola: kejnzijanske, rikardijanske i neoklasične. 3. Kako se država može deficitarno financirati, a da to, utjecajem fiskalnog deficita i javnog duga na ostale makroekonomske veličine, ne ugrozi ostvarivanje makroekonomskih ciljeva? Kao odgovor na to pitanje, u Poglavlju 2.2. ponuđene su uobičajene metode ocjene održivosti javnog duga. U istom je poglavlju spomenut i kriterij za fiskalni deficit i javni dug koji je Komisija Europske unije odredila kao jedan od uvjeta za ulazak u Europsku monetarnu uniju. 4. Kako razgraničiti javni i vanjski dug, te u kojoj su mjeri ove dvije različite veličine međusobno povezane? Odgovorima na ovo pitanje posvećeno je Poglavlje 2.3. U tom se poglavlju upozorava na pojmovne sličnosti i razlike između vanjskog i javnog duga, te na mehanizme koji ih čine međuovisnim makroekonomskim pojavama. Također se ukazuje na metodološku podudarnost ocjena održivosti vanjskog i javnog duga, te na podudarnost projekcija njihovih kretanja. Pronađeni odgovori na pitanja postavljena teoriji ponudili su dovoljnu spoznajnu osnovu za analizu javnog duga Republike Hrvatske, sadržanu u Poglavlju 3. U tom su poglavlju primijenjeni gotovo sva metodološka oruđa obrađena u prethodnom, teorijskom dijelu. Analiza započinje opisom aktualne fiskalne politike i politike zaduživanja Republike Hrvatske. Navode se i opisuju instrumenti unutarnjeg i vanjskog duga Republike Hrvatske. Nabrojene su potencijalne opasnosti za nastanak fiskalnog deficita u narednim godinama, a samim time i za pojavu nove potrebe za zaduživanjem države. U skladu s makroekonomskom teorijom o učincima fiskalnog deficita i javnog duga upozorava se na moguće posljedice fiskalnog deficita i javnog duga u konkretnom slučaju Republike Hrvatske. Za ocjenu se današnje zaduženosti javnog sektora Republike Hrvatske oblikuju i potom izračunavaju jednostavni pokazatelji na temelju podataka državne financijske statistike. Radi usporedbe, isti se pokazatelji izračunavaju za zemlje odabrane na osnovi određenih sličnosti s Republikom Hrvatskom. U Poglavlju se 3.1.5. primjenjuju metode ocjene održivosti politika javnog duga i politike vanjskog duga u Republici Hrvatskoj. Na podlozi podataka o kretanju relevantnih veličina u razdoblju od 1996. do 1998. projicirano je kretanje udjela vanjskog i javnog duga u BDP-u, te udjela vanjskog duga u izvozu, u narednom petnaestogodišnjem razdoblju. Ove projekcije daju signal koji upozorava da će se u budućnosti morati vrlo oprezno upravljati javnim dugom. Poglavlje 3.2. sadrži sintezu analize fiskalnog deficita i javnog duga u obliku ostvarivih razina financiranja fiskalnog deficita za Republiku Hrvatsku iz tri moguća izvora - emisije novca, zaduživanja u zemlji, i zaduživanja u inozemstvu, uz uvjet da to financiranje bude konzistentno sa ciljevima ekonomske politike u pogledu gospodarskog rasta i inflacije. Kao osnova te ocjene poslužila je metoda Cohena (1988) i van Wijnbergena (1988), koja je razrađena na početku toga poglavlja. Pokazuje se da mogućnost financiranja deficita emisijom novca ovisi o potražnji za novcem, ostvarivo financiranje zaduživanjem u zemlji o odnosu stope gospodarskog rasta i kamatnjaka na unutarnji dug, dok zaduživanje u inozemstvu ovisi o gospodarskom rastu u zemlji i o izvoznim mogućnostima zemlje, koje su u izravnoj vezi s gospodarskim rastom u inozemstvu. Na osnovi ocijenjene jednadžbe potražnje za novcem i jednadžbe izvozne potražnje, uz zadane stope gospodarskog rasta u zemlji i inozemstvu izračunate su dopustive razine fiskalnog deficita u Republici Hrvatskoj, konzistentne s očekivanim gospodarskim rastom i rastom cijena. Provedena analiza zaduženosti javnog sektora Republike Hrvatske, i postojećih karakteristika gospodarstva koje određuju mogućnost zaduživanja, omogućila je donošenje zaključaka. Zaključci sadržani u Poglavlju 4. potvrđuju hipotezu ove disertacije, koja glasi da je javni dug u Republici Hrvatskoj danas održiv, i da će biti održiv u budućnosti, ako se nastave današnji trendovi i ako se fiskalna politika i dalje bude usmjeravala na ostvarivanje proračunske ravnoteže. S druge strane, uz nastavak današnjeg trenda porasta vanjskog duga, i uz postojeće karakteristike ekonomskih odnosa s inozemstvom, gorući problem i velika prijetnja gospodarskoj stabilnosti mogla bi postati zaduženost Republike Hrvatske u inozemstvu. U mjeri u kojoj država emitira vanjski dug i u mjeri u kojoj država preuzima obvezu plaćanja i osiguranja plaćanja vanjskog duga, krivnja za neodrživu razinu inozemne zaduženosti pada i na državu. Negativne bi se posljedice problema vanjskog duga u okolnostima kada bi država i dalje emitirala isključivo vanjski dug i preuzimala obvezu plaćanja glavnine vanjskog duga ostalih sektora gospodarstva, rasprostrle na sve porezne obveznike.

fiskalna politika; fiskalni deficit; javni dug; vanjski dug; inflacija

nije evidentirano

engleski

Fiscal deficit and public debt: policy, theory and empirics

nije evidentirano

fiscal policy; fiscal deficit; public debt; foreign debt; inflation

nije evidentirano

Podaci o izdanju

189

25.01.2000.

obranjeno

Podaci o ustanovi koja je dodijelila akademski stupanj

Ekonomski fakultet, Zagreb

Zagreb

Povezanost rada

Ekonomija