hrvatski

Dinamika zooplanktona u zatvorenim morskim ekosustavima(Mljetska jezera, NP „Mljet“): sezonske i dugoročne promjene

Istraživanjima su obrađene su godišnje sukcesije sastava, brojnosti, biomase i vertikalne raspodjele mezozooplanktonskih populacija mljetskih jezera te vanjske postaje Gonoturska od veljače 2008. do veljače 2009. godine. Uspoređeni su povijesni podaci istraživanja Velikog jezera od 1952. do 2001. godine sa našim rezultatima. Uzorci su sakupljeni u dva vertikalna sloja s dvije zooplanktonske mreže različitih finoća tkanja, 125 i 200 µm. Zabilježen je prosječni gubitak ukupne gustoće od 51, 8% (Veliko jezero, VJ), 60, 4% (Malo jezero, MJ) i 22, 2% (Gonoturska, G) u lovinama prikupljenima mrežom od 200 µm, dok nije bilo razlike u ukupnoj biomasi između korištenih mreža. Najveći broj taksona mezozooplanktona nađen je na vanjskoj postaji (79), a najmanji u Malom jezeru (45). Zbog stalno značajno veće brojnosti jedinki u uzorcima sakupljenim mrežom od 125 µm rezultati ove frakcije su upotrijebljeni za reprezentativni prikaz gustoće i biomase. Najviša ukupna prosječna gustoća mezozooplanktona zabilježena je u Malom jezeru (10602 jed./m3), dok su prosječne vrijednosi ukupne suhe mase bile najviše u Velikom jezeru (14, 8 mg/m3). Godišnja dinamika ukupne gustoće populacija mezozooplanktona na sva tri područja pokazuje povećanje u toplijem dijelu godine, dok se jesenska hiposkija u pridnenim slojevima oba jezera podudara s godišnjim minimumom ukupne gustoće i biomase. Reprezentativne vrste na svim postajama su Oithona similis i Paracalanus parvus. U oba jezera znatni kvantitativni udio imali su taksoni Oithona nana i Limacina spp. te Oikopleura dioica (MJ), odnosno Acartia clausi i Calanus helgolandicus (VJ). Na Gonoturskoj veliki udio imali su kopepodi Oithona plumifera i Oncaea spp. Dugoročne promjene zooplanktonske zajednice u Velikom jezeru povezane su s hidrografskim promjenama koje su se dogodile nakon 1960. godine. Također, promjene u sastavu i brojnosti pojedinih vrsta podudaraju se s promjenama zabilježenim u Jadranskom i Sredozemnom moru. Rezultati ovog istraživanja predstavljaju dobru osnovu za buduća praćenja promjena u morskim ekosustavima, osobito što je istraživano područje pod visokim stupnjem zaštite i bez antropogenog utjecaja.

biomasa; brojnost; Jadransko more; kopepodi; vertikalna raspodjela; zaštićeno područje

nije evidentirano