Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 618744

Andrija Torkvat Brlić između dviju književnojezičnih koncepcija


Tafra, Branka; Košutar, Petra
Andrija Torkvat Brlić između dviju književnojezičnih koncepcija // Zbornik o Andriji Torkvatu Brliću / Župan, Dinko (ur.).
Slavonski Brod: Hrvatski institut za povijest, Podružnica Slav. Brod, 2012. str. 191-209 (pozvano predavanje, domaća recenzija, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni)


Naslov
Andrija Torkvat Brlić između dviju književnojezičnih koncepcija
(Andrija Torkvat Brlić between two literary-linguistic conceptions)

Autori
Tafra, Branka ; Košutar, Petra

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni

Izvornik
Zbornik o Andriji Torkvatu Brliću / Župan, Dinko - Slavonski Brod : Hrvatski institut za povijest, Podružnica Slav. Brod, 2012, 191-209

ISBN
978-953-6659-72-2

Skup
Život i djelo Andrije Torkvata Brlića

Mjesto i datum
Slavonski Brod, Hrvatska, 14. 11. 2008.

Vrsta sudjelovanja
Pozvano predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
Andrija Torkvat Brlić; zagrebačka filološka škola; hrvatski vukovci
(Andrija Torkvat Brlić; philological school of Zagreb; Croatian Vukovians)

Sažetak
Djelo Andrije Torkvata Brlića Grammatik der illyrischen Sprache (Beč 1854) izišlo je u vremenu kada u Hrvatskoj djeluju različite filološke škole koje se razilaze u svojim pogledima na književni jezik, iako sve polaze od književnoga jezika na štokavskoj osnovi. Glavni su utjecaj imali zagrebačka filološka škola i takozvani hrvatski vukovci. Hrvatski su lingvisti Andriju Torkvata Brlića uvrstili u prvu generaciju hrvatskih vukovaca vjerojatno zbog ćirilice kojom su paralelno uz latinicu pisani primjeri i zbog uvoda u kojem se tvrdi da Hrvati i Srbi govore istim jezikom pa se jezik naziva osim ilirski i srpsko-hrvatski. Pri davanju ocjene nije uložen trud da se iz same gramatike iščita što je to "vukovsko" u njoj. U ovom su radu istražena glavna obilježja jezika koji Brlić opisuje i uspoređena s gramatičkom normom obiju filoloških škola. Otkriveno je da su u gramatici opisana dva jezična sustava, novoštokavski i staroštokavski, s tim da su primjeri obaju sustava pisani i na latinici i na ćirilici pa pismo ne razdvaja ta dva sustava. Brlić je navodio i gramatičke i leksičke sinonime jednako kao što su to činili njegovi prethodnici. U odnosu na njih novo je bilo samo fonološki pravopis i četiri akcenatska znaka prema Đuri Daničiću. Tako je analiza potvrdila da gramatičari nisu sve do Tome Maretića prekinuli s onim modelom koji smo nazvali hrvatskom gramatičkom školom i da se zbog ćirilice i fonološkoga pravopisa, a pogotovo ne zbog novoštokavskih oblika Brlićeva gramatika ne može bez zadrške smatrati "vukovskom".

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filologija



POVEZANOST RADA


Projekt / tema
130-1300869-0634 - Slavenski jezici u usporedbi s hrvatskim (Dubravka Sesar, )
226-2261681-0672 - Hrvatska književnojezična baština (16 – 19. st.) u suodnosu s europskom (Branka Tafra, )

Ustanove
Filozofski fakultet, Zagreb,
Hrvatski studiji, Zagreb